Ako Vlada padne, izbori mogu biti održani u maju

Povjerenje Vladi moglo bi biti izglasano pod uslovom da, osim poslanika DPS-a, LP i manjinskih stranaka, za Đukanovićev kabinet glasaju dva opoziciona poslanika, najvjerovatije iz Pozitivne koja ima 4 poslanika

71 pregleda128 komentar(a)
Milo Đukanović, Foto: Savo Prelević
12.01.2016. 06:24h

Vanredna sjednica parlamenta na kojoj će se poslanici izjašnjavati o povjerenju vladi Mila Đukanovića zakazana je za 25. januar.

Da bi vlada dobila povjerenje, potrebno je da je podrži većina ukupnog broja poslanika, odnosno 41 poslanik. Sadašnja vladajuća većina ima 44 predstavnika, od kojih su 5 iz SDP-a. To znači da bi povjerenje Vladi moglo biti izglasano pod uslovom da, osim poslanika DPS-a, LP i manjinskih stranaka, za Đukanovićev kabinet glasaju dva opoziciona poslanika, najvjerovatije iz Pozitivne koja ima 4 poslanika. Lider Pozitivne Darko Pajović najavio je da će 20. januara biti održana sjednica Glavnog odbora na kojoj će odlučiti kako će glasati o vladi.

U slučaju da se vladi izglasa nepovjerenje, što je malo vjerovatno, postoje dvije mogućnosti. Mandat se vraća predsjedniku Filipu Vujanoviću koji ima 90 dana da predloži mandatara, a ukoliko ne bude mandatara za sastav te vlade, izbori će se održati u periodu od jula do septembra.

Druga mogućnost je da 25 poslanika podnese inicijativu za skraćenje mandata Skupštine odmah nakon eventualng pada vlade. I za skraćenje mandata Skuštini DPS-u će biti potrebna podrška najmanje dva poslanika iz opozicionih klupa. To znači da bi se izbori mogli održati ranije, odnosno već u maju, što bi odgovaralo DPS-u. Ono što otežava ovaj scenario je veliko pitanje da li su ispunjeni svi uslovi za njihovo sprovođenje po novim zakonima.

Vlada je krajem decembra prihvatila inicijativu Đukanovića da u parlamentu odlučuje o povjerenju njegovom kabinetu. Inicijativa je u parlament stigla prije praznika, a zatjev za vanrednu sjednicu parlamenta sa datumom i dnevnim redom vlada je uputila nakon Nove godine. Prema skupštinskom poslovniku od dana podnošenja zahtjeva do održavanja sjednice parlamenta ne može proći manje od 15 dana.

Vlada je u inicijativi navela da je najvažniji prioritet državne politike u 2015, pozivnica za NATO, uspješno obavljen pa su se stekli uslovi da se provjeri politički legitimitet vlade. Đukanović je u inicijativi naveo da SDP nije podržao kandidaturu Vujanovića za predsjednika, da je vlada formirana kao koaliciona, ali da u većem dijelu mandata, posebno nakon predsjedničkih izbora 2013, “nije bilo jasne političke podrške te parlamentarne većine”. Navodi se i da je kriza u odnosima u vladajućoj koaliciji, između DPS-a i SDP-a, kulminirala navodima da je Vlada tehnička i da je “njeno trajanje politički racionalno do trenutka donošenja odluke o pozivu. Đukanović je juče nakon sastanka sa premijerom Malte Džozefom Muskatom, rekao da inicijativa o provjeri povjerenja vladi nije kalkulisanje, niti pokušaj stvaranja uslova za političku trgovinu. On je, komentarušući poruke iz SDP-a da će podržati vladu ukoliko smijeni Vujicu Lazovića i Ivana Brajovića, rekao da je prošle godine, kao predsjednik DPS-a, odgovorio na inicijativu o njihovoj smjeni i da od SDP-a nije dobio takvu inicijativu. Nezavisni poslanik Dritan Abazović najavio je da će poslanici tog kluba glasati za nepovjerenje Vladi.

DPS ruši dijalog o slobodnim izborima

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović kazala je da ta partija neće glasati za povjerenje vladi.

Takav stav ranije je iznio i šef poslaničkog kluba Džavid Šabović.

Vuksanovićeva je navela da se ne može očekivati povjerenje za vladu u kojoj sjede “ukradeni ministri”. Inicijativa o povjerenju vladi u ovom trenutku je, rekla je Vuksanovićeva, pokušaj rušenja parlamentarnog dijaloga jer su se sve partije dogovorile da se o vladi, odnosno o pravno političkom modelu razgovara u okviru skupštinskog dijaloga.

“Zahtjev za glasanje o povjerenju vladi očigledno je i pokušaj bježanja od dogovorenog razgovora lidera partija o pravno-političkom modelu koji će garantovati sprovođenje slobodnih i poštenih izbora. Želi se razbiti parlamentarni dijalog i političkom korupcijom vladati do izbora. Sasvim je sigurno da bi takvo pravno-političko nasilje u parlamentu gurnulo Crnu Goru na sporedni politički kolosijek, politički je destabilizovalo i zaustavilo evroatlantske integracije", kazala je Vuksanovićeva.

Martinović: Ko podrži vladu, ide na smetlište istorije

Poslanicima koji budu glasali za opstanak vlade zbog tajkunskih miliona, odnosno onima koje "kupi Đukanović, mjesto je na smetlištu političke istorije", kazao je potpredsjednik Demokrata Vladimir Martinović.

"Korupcija pri donošenju zakona i drugih odluka (odluke o raspolaganju resursima, Kraljičina plaža, Miločer) izvor je korupcije koja se prenosi u druge oblasti kako bi se koruptivni aranžmani održali i sprovodili. Ona ulazi u sve pore društvenih procesa", naveo je Martinović.