Uljarević: CG društvo postaje žrtva obračuna vlasti sa „nepodobnim“ medijima

Kako je kazala, na „crnoj listi“ netransparentnih organa, od onih subjekata koji pripadaju Vladi, lokalnoj samoupravi ili su identifikovani kao veći potrošači na medijskom tržištu, našli su se Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Glavni grad Podgorica

6 komentar(a)
Daliborka Uljarević, Ijan Viting, Foto: Luka Zeković
21.12.2015. 18:39h

Finansiranje medija iz javnih fondova u Crnoj Gori ostaje neregulisano, nekontrolisano i netransparentno, a vlasti nijesu uložile napore kako bi se ta oblast unaprijedila, pokazuju nalazi Centra za građansko obrazovanje (CGO).

CGO je danas, uz podršku britanske Ambasade u Podgorici, organizovao konferenciju na temu „Finansiranje medija iz javnih fondova u Crnoj Gori“, a predstavljeni su rezultati godišnjeg istraživanja o finansiranju medija iz javnih fondova u Crnoj Gori.

Izvršna direktorka CGO, Daliborka Uljarević, rekla je da se samo u normativno i institucionalno jasnom prostoru može govoriti o slobodi medija, medijskom pluralizmu i konkurentnom medijskom tržištu.

„Ali, svi ovi principi su danas narušeni u Crnoj Gori. Ne postoje jasni kriterijumi za dodjelu sredstava medijima iz javnih izvora, što za posljedicu ima da se diskreciona ovlašćenja lako pretvaraju u razne vidove zloupotreba“, rekla je ona.

Prema riječima Uljarević, pojavljuje se protekcionizam, a mediji guraju u polarizaciju i samo medijsko tržište pretvara u namještenu utakmicu, što dodatno negativno utiče na već prilično zabrinjavajuće stanje na medijskoj sceni u Crnoj Gori.

„U takvim okolnostima sužava se prostor slobode, partikularni interesi postaju dominantniji od profesionalne etike, a crnogorsko društvo, sa građaninom i građankom u njegovom središtu, postaje žrtva obračuna vlasti sa „nepodobnim“ medijima, ali i internih medijskih ratova“, rekla je ona.

Uljarević je navela da nalazi CGO-a pokazuju da finansiranje medija iz javnih fondova u Crnoj Gori ostaje neregulisano, nekontrolisano i netransparentno.

„Kao i da vlasti vlasti nijesu uložile napore kako bi se ova oblast unaprijedila iako je tema otvorena već četiri godine i predmet je rastuće zabrinutosti i relevantnih međunarodnih organizacija jer to predstavlja sofisticiran, ali moćan, oblik pritiska na medije, podriva konkurentnost na tržištu i razvoj medija, a posebno onih koji imaju kritički otklon prema vlastima“, dodala je ona.

Uljarević je naglasila da se radi o novcu poreskih obveznika koji imaju, ipak, različita mišljenja o društveno-političkoj situaciji i takva ulaganja u medije su, dodala je, izraz i nepoštovanja tih različitosti građana.

Ona je ocijenila da je teško naći objektivnu argumentaciju, zbog čega mediji u Crnoj Gori ne bi trebalo da imaju jednake šanse.

„U konačnici vlast će se i u Crnoj Gori jednog dana promijeniti, i oni koji su sada u povlašćenom položaju, ukoliko ostane ovakvo stanje, mogu sebe naći u potpuno suprotnoj situaciji. I zato nema razloga da se svi mediji zajedno ne zalažu za uslove koji im obezbijeđuju poštenu konkurenciju i sužavaju prostor za pokušaje kontrole od strane vlasti“, zaključila je Uljarević.

Britanski ambasador u Crnoj Gori, Ijan Viting, kazao je da je svako ko živi u demokratskom društvu svjestan značaja uloge medija.

„Demokratija teško da može nastati i opstati bez slobodnih medija, koji na profesionalan i etički način izvještavaju o temama od javnog interesa. U Crnoj Gori, kao i u svim društvima koja prolaze kroz period tranzicije, ova uloga je, ako je to moguće, još važnija. Na medijima je da istražuju slučajeve, izvještavaju, dovode u pitanje uvriježena mišljenja i običaje“, kazao je on.

Viting je rekao da, i pored toga što igraju izuzetno važnu ulogu, njihov položaj je veoma ranjiv. „Mediji širom svijeta se suočavaju sa finansijskim izazovima, a situacija je još teža na malom crnogorskom tržištu“.

Saradnica na programima u CGO-u, Mira Popović, kazala je da je, od 342 organa javnog sektora koja su obuhvaćena istraživanjem, odgovor dostavilo 226 odnosno 66 odsto organa, dok odgovor nije dostavilo 116 organa ili 34 odsto, pri čemu je prosjek čekanja na informacije bio 90 dana.

Ona je pojasnila da postoje dvije grupe organa koje nijesu dostavile odgovore: organi koji su se opredijelili za princip ćutanja administracije i organi koji su na dostavljeni zahtjev neosnovano odgovorili odbijajućim rješenjem.

„U oba slučaja, treba konstatovati da je porazno da institucije koje se finansiraju od sredstava poreskih obveznika odbijaju da polože račune o načinu trošenja tih sredstava, što svakako budi sumnju u način na koji su ta sredstva, kome i za koje svrhe dodijeljena“, rekla je Popović.

Kako je kazala, na „crnoj listi“ netransparentnih organa, od onih subjekata koji pripadaju Vladi, lokalnoj samoupravi ili su identifikovani kao veći potrošači na medijskom tržištu, našli su se Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Glavni grad Podgorica.

Na listi su i Opština Bar, Opština Ulcinj, Opština Plav, Agencija za zaštitu životne sredine, Agencija za promociju stranih investicija, Institut za javno zdravlje, Nacionalni parkovi Crne Gore, Aerodromi Crne Gore, Plantaže „13 jul“ i Željeznička infrastruktura.

Ovaj članak je napravljen u okviru partnerstva sa Monitoringom Balkana i Kavkaza (Osservatorio Balcani e Caucaso) za potrebe Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), a koji sufinansira Evropska komisija.

Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost “Vijesti”, i ni na koji način se ne može interpretirati kao stav Evropske unije.