Zanimljiva etnografska izložba u Tivtu

Stari nakit od koga je dobar dio rađen u nekadašnjim čuvenim kotorskim zlatarskim radnjama, broševi-pontapeti, „španski češljevi“, djelovi ženske i muške odjeće, molitvenici, oružje, satovi, samo su dio izloženih predmeta, a tu su i predmeti od čuvene dobrotske čipke

50 pregleda2 komentar(a)
20.11.2015. 08:32h

Preko 80 zanimljivih eksponata – starih baula (kovčega) sa odjevnim predmetima, ukrasima, komadima nakita ili naoružanja, te nekoliko impresivnih portreta bokeških kapetana, patruna ili dama iz bogatih familija iz 18. i 19. vijeka na kojima se može vidjeti ondašnja moda i kultura odijevanja, postavka su etnografske izložbe "Blago bokeljkih baula" koja je otvorena u galeriji ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu.

"Kultura je oblast koja se prožima kroz sve oblike ljudskog trajanja i postojanja, a ljepota življenja samo je dio tog kulturnog miljea, koja se na području Boke ogleda kroz življenje u brojnim lijepim kapetanskim palatama i reprezentativnim kućama. Sva ta zdanja imaju naglašenu kultuno-istorijsku, umjetničku i arhitektonsku vrijednost i ona su na najbolji način, svjedočanstvo o stepenu društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja Boke, koja je prava pomorska oaza. Podigli smo poklopce djevojačkih i mornarkih škrinja, drvenih sanduka iz tih palata, sa željom da se publika susretne sa preko 80 vrijednih eksponata iz naše i nekoliko privatnih zbirki", kazala je, otvarajući izložbu, direktorica Pomorskog muzeja Kotor, mr Mileva Pejaković-Vujošević.

Ona i druga autorka izložbe Jelena Karadžić, Tivćanima su priuštile nesvakidašnje zadovoljstvo da iz prve ruke vide i osjete raskoš i prefinjenost nekadašnjeg života u bogatim kapetanskim palatama i kućama uglednih bokeljskih trgovaca.

Stari nakit od koga je dobar dio rađen u nekadašnjim čuvenim kotorskim zlatarskim radnjama, broševi-pontapeti, „španski češljevi“, djelovi ženske i muške odjeće, molitvenici, oružje, satovi, samo su dio izloženih predmeta, a tu su i predmeti od čuvene dobrotske čipke.

"Dobrotski vez-čipka u kotorskim dokumentima zovu „reticella“ li „radesello“. Naziv ovog veza susreće se prvi put 1573.godine. Koliko su bile značajne dobrotske čipkarice i vezilje najbolje svjedoči podatak da je na međunarodnoj izložbi u Beču 1910.godine, među brojnim predmetima iz raznih krajeva austro-ugarske carevine, pravu senzaciju izvazala „cacara“ – kapa od bijele tele sa rekamom, koja je više vjekova bila sastavni dio ženske dobrotske nošnje. Na toj izložbi ova kapa je ocijenjena visokom ocjenom jer je to bio rad čiste čipkaste izrade visokog baroknog stila sa prugama i čvorićima. Kapu su obično nosile starije žene, a porodica Radimir posjeduje jedan od samo dva sačuvana njena primjerka", kazala je Pejaković-Vujošević.

Galerija

Blago bokeljkih baula FOTO: Siniša Luković
Blago bokeljkih baula FOTO: Siniša Luković
Blago bokeljkih baula FOTO: Siniša Luković
Blago bokeljkih baula FOTO: Siniša Luković
Blago bokeljkih baula FOTO: Siniša Luković
Blago bokeljkih baula FOTO: Siniša Luković