Zastupljenost TV i video sadržaja i njihova dostupnost OSI na niskom nivou

"Smatramo da je odavno došlo vrijeme da u digitalnoj eri, eri digitalne televizije, vremenu kada razmišljamo o digitalnom radiju, razmislimo o tome kako možemo da iskoristimo nove tehnologije i znanja u korist onih koji su često u programima elektronskih medija nepravedno zapostavljeni, kako u pogledu prilagođenosti sadržaja, tako i u pogledu tema koje su od značaja ili su interesantne za OSI“, rekao je Džafić

80 pregleda6 komentar(a)
Abaz Džafić, Suzana Pribilović, Foto: PR Centar
27.11.2018. 13:05h

U Crnoj Gori je zastupljenost TV i video sadržaja, kao i njihova dostupnost osobama sa invaliditetom (OSI) na niskom nivou, a kako bi sadržaji bili pristupačniji toj populaciji potrebno ih je konsultovati o određenim pitanjima i razmisliti o uvođenju kvota.

To je saopšteno na radionici Osiguranje pristupačnosti informaciono-komunikacionim tehnologijama/epristupačnost WEB i TV/ video pristupačnost, koju su organizovali Ministarstvo javne uprave i Agencija za elektronske medije (AEM).

Direktor AEM-a Abaz Beli Džafić podsjetio je da je u 15 godina svog postojanja i rada Agencija bila angažovana na velikom broju različitih projekata, navodeći da je za sve njih je zajedničko "što smo se uvijek trudili da od rezultata našeg rada naše društvo ima najviše koristi".

"Smatramo da je odavno došlo vrijeme da u digitalnoj eri, eri digitalne televizije, vremenu kada razmišljamo o digitalnom radiju, razmislimo o tome kako možemo da iskoristimo nove tehnologije i znanja u korist onih koji su često u programima elektronskih medija nepravedno zapostavljeni, kako u pogledu prilagođenosti sadržaja, tako i u pogledu tema koje su od značaja ili su interesantne za OSI“, istakao je Džafić.

Prema njegovim riječima, iako trenutna zakonska rješenja ne daju mnogo prostora za djelovanje, u AEM-u smatraju da je krajnje vrijeme da se u medijskoj sferi u Crnoj Gori "stvari počnu kretati u pozitivnom smjeru".

"U sklopu svojih svakodnevnih aktivnosti, Agencija je u nekoliko navrata u posljednjih par godina radila istraživanja o dostupnosti sadržaja u elektronskim medijima, kao i o količini sadržaja sa tematikom koja je od značaja za OSI“, podsjetio je Džafić.

On je rekao da u Agenciji nisu ni najmanje zadovoljni dobijenim rezultatima.

"Drugim riječima, zastupljenost ovih sadržaja, kao i njihova dostupnost ciljnim grupama, je ispod svakod prihvatljivog minimuma. Zato smo uspostavili saradnju sa Ministarstvom javne uprave, pa samim tim se i današnja radionica može smatrati početkom našeg zajedničkog intenzivnijeg angažovanja po ovim pitanjima“, rekao je Džafić.

Ministarka javne uprave, Suzana Pribilović, podsjetila je da je Crna Gora potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, navodeći da je obavezna da primjenjuje princip jednakosti u pristupu informacijama i komunikacijama.

"Iako je Crna Gora potpisnica ove Konvencije, želim da vjerujem da smo kao pojedinci spremni da učinimo sve što je u našoj moći da, u svim segmentima društva, pokažemo da je jednakost svih, kao i borba protiv svih oblika diskriminacije, utkana u naše tradicionalno društvo“, navela je Pribilović.

Ona je kazala da informaciono komunikacione tehnologije mijenjaju svijet, kao i svakog pojedinca, njegove navike, način rada i života, druženja i shvatanja svijeta koji ga okružuje.

"Samim tim pristupačnost Internetu i informacijama koje nudi postale su izvor saznanja za sve, ali naročito za OSI, kojima ovaj vid komunikacije sa spoljnim svijetom ponekad predstavlja najčešći oblik interakcije sa drugim ljudima i institucijama“, istakla je Pribilović.

Prema njenim riječima, obaveza je prepoznati tu oblast u propisima koji se bave elektronskom komunikacijom građana i organa javne uprave, „naročito kada su u pitanju internet sajtovi organa javne uprave, kao i elektronske usluge koje ovi organi nude“.

"Sa druge strane, naša obaveza je i da svim učesnicima online zajednice u Crnoj Gori skrenemo pažnju na važnost kreiranja sadržaja koji će biti pristupačan svakom pojednicu. Upravo zato smo sa AEM-om organizovali ovu radionicu i u goste pozvali predstavnike Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine i Ministarstva za ljudska i manjinska prava, kako bi pokazali da pristup ovoj temi treba da bude multidisciplinaran i sveobuhvatan“, istakla je Pribilović.

Predstavnica Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine i izvjestiteljica radne grupe „Pristupačnost IKT usluga i tehnologija OSI“ Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU), Amela Odobašić, ocijenila je da je najveći problem u zemljama u regionu što je nizak stepen pristupačnosti TV i video sadržaja.

"U razvijenim zemljama uopšte ne razmišljaju o tome. Oni se zabrinu ako je 90 odsto dječijeg programa pristupačno, a kod nas je taj procenat pristupačnih programa ispod dva odsto“, navela je Odobašić.

Ona je kazala da je preporuka međunarodnih standarda da se konsultuju OSI o određenim pitanjima.

"Jedna od preporuka je i uvođenje kvota. To je pitanje za regulatora. U Bosni i Hercegovini to još uvijek nismo uradili. Preporuka o uvođenju kvota može biti dobra, gdje će se tačno propisati na primjer obaveza za javne servise da sve vijesti u prime time-u moraju imati prevod na znakovni jezik“, rekla je Odobašić.

Prema njenim riječima, jedan od problema je i što OSI imaju tendeciju da pokažu otpor upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija, „jer im nisu pristupačne“.

"Veoma mali broj OSI korsiti društvene mreže, uslijed nedostatka veb i mobilne pristupačnosti“, dodala je Odobašić.

Ona je, govoreći o probleima koji su identifikovani u Crnoj Gori, kazala da je jedan od njih otežano praćenje programskog sadržaja u digitalnom okruženju zbog nedostatka prilagođenih zvučnih opisa, titlova, titlova koji se mogu odvojeno dodavati na sliku dodatnog videa za znakovni jezik i nedostatka govornih titlova.

"Drugo je zanemarene su potrebe za zvučnim opisima, pristupom programskim vodičima, i drugim medijima. Zanemarene su potrebe OSI – slijepi i slabovidih, gluvih i nagluvih u programima javnih RTV servisa“, rekla je Odobašić.

Ona smatra da su regulatori „možda preblagi“ prema javnim servisima.

"Javni servisi, u kako se god teškoj situaciji se nalaze, imaju dodatnu odgovonost prema široj javnosti i to ne smijemo zaboraviti“, istakla je Odobašić.

Predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, Aleksandra Popović je, govoreći o zakonodavnom i strateškom okviru za osiguranje pristupa informaciono-komunikacionim tehnlogija i o pristipačnosti namijenjenom OSI, kazala da država preduzima niz aktivnosti po tom pitanju.

"Gledano sa aspekta Ministarstva za ljudska i manjinska prava, 2016.godine Vlada je usvojila Stretegiju za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom, i promociju jednakosti za period od 2017/2021. godine. Međutim, to nije jedini strateški dokument koji se bavi pravi pravima OSI“, navela je Popović.

Ona je kazala da je u nadležnosti Ministarstva rada, Strategija za integraciju lica sa invaliditetom za period 2016/2020. godine.

"Ustav Crne Gore propisuje da međunarodni ugovori imaju primat na domaćim zakonodavstvom, ukoliko to pitanje nije riješeno domaćim zakonom. U tom smislu, Evropska konvencija o ljudskim pravima i Konvencija o pravima lica sa invaliditetom su dva najznačajnija ugovora koja je Crna Gora ratifikovala“, navela je Popović.