Era nemišljenja i pokoravanja
Mišel Uelbek smatra da “2084”, novi roman 66-godišnjeg alžirskog pisca, opisuje mnogo mračniju i goru budućnost od one koju je kontroverzni Uelbek opisao u svom posljednjem romanu, “Podčinjavanju”, koji je izdat dan uoči terorističkog atentata na pariški satirički nedjeljnik “Charlie Hebdo”
Alžirski pisac Bualem Sansal objavio je roman “2084” podstaknut knjigom “1984” Džordža Orvela. Sansalov roman, jasna aluzija na Orvela ali u antifundamentalističkom muslimanskom ključu, kandidat je za Gonkurovu nagradu, najveće francusko književno priznanje.
Mišel Uelbek smatra da “2084”, novi roman 66-godišnjeg alžirskog pisca, opisuje mnogo mračniju i goru budućnost od one koju je kontroverzni Uelbek opisao u svom posljednjem romanu, “Podčinjavanju”, koji je izdat dan uoči terorističkog atentata na pariški satirički nedjeljnik “Charlie Hebdo”.
Naslov je neskrivena aluzija na 1984, kultnu distopiju Džordža Orvela, koja je persiflirala godinu 1948, amblematičnu po staljinističkim prevratima u srednjoj Evropi, koja je u kolektivni imaginarij uvela Velikog Brata i novogovor. Sansal je to začinio muslimanskim ekstremizmom. Utopija se zove Abistan, novogovoru je naziv abilang, standardni jezik koji je pobrisao sve ranije, okrivljene za otvaranje duhova i umova pomislima različitim od jedine prave vjere. Počinje era nemišljenja, ne samo podčinjavanja, nego potpunog, bezuslovnog, apriornog pokoravanja.
U Sansalovom Abistanu bog je Jolah, a njegov poslanik na Zemlji je Abi. Pod geslom “Umrimo da bismo živjeli sretni!” vodi se “posljednji i odlučni teški boj” protiv nevjerništva. U Abistanu nema ni prostora ni vremena za razmišljanje. Komunikacija se svodi na parolu “Umrimo da bismo živjeli sretni!”, koja se ponavlja poput mantre, danju i noću, kao vrhovna mudrost koju je Jolah povjerio Abiju. Ko pokuša da izbjegne religijsko-ideološku kontrolu kazna je bičevanje, kamenovanje, javno pogubljenje na stadionu. Iskru života unosi Ati, koji se ne pokorava konstantnom pritisku. On je željan da prekorači zabranjenu granicu iza koje, nada se, još postoji, drugačiji, slobodni svijet.
U nedavnom intervjuu Sansal se ogradio se od Uelbekovih pohvala, jer ga smatra ipak islamofobom, a Sansal tvrdi da se ne protivi islamu nego totalitarizmu, uključujući tu i i staljinizam, i fašizam ili nacizam.
Sansal se u Alžiru javno više puta suprotstavio fundamentalističkom ekstremizmu, pa je 2003. istjeran s posla.
( Vijesti online )