Za Ministarstvo odbrane i Vojsku CG se može reći da su već u NATO

Reforme Ministartva odbrane (MO) i Vojske Crne pozitivno su ocijenjene i može se reći da je taj sektor već u NATO-u, kazala je ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić.

Odbor za odbranu i bezbjednost usvojio je danas izvještaje o radu i stanju u upravnim oblastima Ministarstva odbrane kao i o stanju u Vojsci za prošlu godinu, sa zaključcima tog skupštinskog tiela.

Uzdržani su bili poslanici Socijalsitičke narodne partije, Snežana Jonica i nezavisni poslanik Velizar Kaluđerović.

Pejanović Đurišić rekla je da su u prethodnoj godini u Ministarstvu i VCG nastavljene intenzivne ukupne reforme, razvojem relevantnih vojnih sposobnosti za izvršavanje misija odbrane, kao i preuzimanje obaveza iz okvira budućeg punopravnog članstva u NATO.

Ona je kazala da su postignuti rezultati značajan doprinos ukupnom jačanju bezbjednosti Crne Gore, i napretku ka evroatlantskim integracijama.

"Možda neskromno, ali naglašavanm, da su MO i VCG sve rezulate postigli sa tim ciljem i da su oni pozitivno ocijenjeni i da se na taj način gotovo može reći da je ovaj sektor već u NATO-u", ocijenila je Pejanović Đurišić.

Ona je ukazala da je u prošloj godini odbrambena saradnja realizovana saradnjom sa 20 država, kao i kroz regionalne inicijative, i da su pripadnici vojske učestvovali u 23 međunarodne vježbe.

"Možda neskromno, ali naglašavanm, da su MO i VCG sve rezulate postigli sa tim ciljem i da su oni pozitivno ocijenjeni i da se na taj način gotovo može reći da je ovaj sektor već u NATO-u"

Kao jednu od važnijih aktivnosti u tom periodu ministarka je izdvojila uništavanje viškova naoružanja, navodeći da je u prošloj godini kroz MONDEM program uništeno dodatnih 104 tone viškova municije, a da je projektom sa Albanijom uništeno i dodatnih 17 tona.

"Trenutno u skladištima Vojske imamo viškova koji su na nivou od oko 2.800 tona municije, pri čemu to zvuči kao visoka cifra, ali treba imati u vidu da je 2006.godine ona bila oko 11 hiljada tona, tako da smo relativno kvalitetnom dinamikom uspjeli da smanjimo eventualnan bezbjednosni rizik", podsjetila je Pejanović Đurišić.

Prema njenim riječima, MO je veoma posvećeno modernizaciji Vojske, nabavci potrebne opreme i poboljšanju ukupnih infrastrukturnih uslova.

"U tom dijelu već se suočavamo sa izazovima i pokušavamo da ih riješimo, a oni se tiču unaprjeđenja ukupnih operativnih sposobnosti kroz nalaženje načina za realizaciju kapitalnih projekata opremanja Vojske", rekla je Pejanović Đurišić i podsjetila na potrebu nabavke višenamjenskih helikoptera.

Što se tiče nadzora vazdušnog prostora ona je podsjetila da je Crna Gora dio regionalne inicijative BRAAD projekta, koji će finanstirati NATO. »Mi smo završili svoje obaveze i čekamo neke druge države iz okruženja da i one budu spremne da na tome počnemo da radimo«.

Poslanik Demokratske partije socijalista, Radivoje Nikčević ocijenio je da su izvještajji sve bolji, da su analitični i detaljni.

"Vjerujem da sve što se do sada postiglo može shvatiti kao dobra osnova da se preuzmu sve obaveze kada postanemo članica NATO-a i da budemo zemlja sa respektom, i mi ćemo iz DPS-a podržati izvještaje", rekao je on.

Poslanik Bošnjačke stranke,Suljo Mustafić smatra da je sistem odbrane znatno unaprijeđen, i da se ispunjavaju obaveze za NATO, a ministarku je pitao da li je unaprijeđena nacionalna izbalansiranost u strukturi pripadnika Vojske, po pitanju uključenost ipripadnika manjinskih naroda.

Jonica je pohvalila što su u izvještaju jasno definisani izazovi, i pitala za konkretnije rokove za rješavanje tih pitanja, među kojima su nabavka savremenog radara, modernizacija opreme, nedostatak poligona, nepovoljna starosna struktura pripadnika Vojske.

Poslanik Pozitivne Crne Gore, Darko Pajović, kazao je da reforme vojske dobijaju mnogo pohvala sa međunarodnih adresa«i maltene, kada je u pitanju ispunjavanje NATO uslova da smo tu blizu cilja«.

On je pitao da li se vodi dovoljno računa o zaštiti životne sredine pri uništavanjuu viškova naoružanja.

Kaluđerović je kazao da zabrinjava činjenica da skoro svaki četvrti zaposleni u Ministastvu odbrane vodi protiv države, koju su najpozvaniji da brane, sudske postupke da bi naplatili troškove naknade za odlazak i dolazak na posao, za period iz 2010. i dijela 2011.godine.

On je naveo da je simptomatično da su sudski troškovi kamata, advokata i stručnjaka finansijske struke u najvećem dijelu slučajeva premašuju troškove glavnog duga, "koji, da su bili plaćeni, država ne bi bila izložena dodatnim troškovima".

Pejanović Đurišić je kazala da je taj problem zatekla i da se čini sve što je u nadležnosti Ministarstva da se on što bezbolnije riješi i da nastoje da se to više nikada ne desi.

Govoreći o problemu nabavke opreme i infrastrukture, ona je kazala da se radi o krupnim projektima za koje su neophodna velika sredstva.

Studija o modelima helikoptera koji odgovaraju potrebama države

Što se tiče nabavke helikoptera Pejanović Đurišić je ukazala da je napravljena studija o potrebnim modelima koji bi odgovorili potrebama države.

"Ono što bi bilo najjednostavnije uraditi jeste raspisati tender i uz neki povoljan finansijski aranžman kupiti dva helikoptera. Ali to bi značilo kreditno zaduživanje, sa čim moramo biti veoma oprezni i to je razlog zašto pokušavamo da identifikujemo da li ima mogućnosti za nabavku da se previše dodatno ne zadužimo", rekla je ona.

Pejanović Đurišić je dodala da se sa partnerima se provjeravaju te mogućnosti, i da iako država još nije NATO članica , "ali zato što smo blizu, iskoristimo neke šanse da ta pitanja budu riješena kroz povoljnije uslove".

Ona je dodala da je jedna od prvoh njenih odluka bila da se uništavanje viškova naoružanja putem otvorenih eksplozija više ne primjenjuje, dodajući da smatra da su u toj oblasti veoma ekološki odgovorni.

Predsjednik Odbora Mevludin Nuhodžić, predstavio je zaključke Odbora povodom izvješataja, u kojima se navodi da su realizacijom ključnih prioriteta iz Strategijskog pregleda odbrane, Ministarstvo i Vojska za izvještaji period razvijali u sposobnosti za odgovore na izazove i utvrđene obaveze.

U zaključcima se navodi da je bitno nastaviti djelovanje u cilju uništavanja viška naoružanja, a Nuhodžić je najavio da će članovi tog skupštinskog tijela posjetiti objekate za čuvanje i skladištenje naoružanja.

On je ukazao i na potrebu da se u vrhu agende aktivnosti nađu i rješavanja pitanja poligona za gađanje i nabavke helikoptera a ukazano je i na potrebu planiranja sredstava za zaštitu životne sredine, pri uništavanju viškova naoružanja.

"Cijenimo da pitanje zaštite na radu zahtijeva od Ministasrtva otklanjanje svih nedostataka kada je u pitanju primjena propisa", rekao je on.

( Mina )