Nepovoljno okruženje za djelovanje civilnog društva

Novaković je objasnila da predstavnici NVO u različitim radnim rijelima imaju ograničen uticaj na izradu propisa navodeći da su nerijetko bili stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na članove tih tijela koji su iz državnih institucija

134 pregleda1 komentar(a)
Ana Novaković, Foto: Savo Prelević
01.04.2015. 11:02h

U Crnoj Gori ne postoji povoljno okruženje za djelovanje civilnog društva, već samo preduslovi za njegovo funkcionisanje, što je daleko od evropskih i međunarodnih standarda, pokazao je Izvještaj o podsticajnom okviru za razvoj civilnog društva.

Centar za razvoj nevladinih organizacija predstavio je danas Izvještaj koji, kako su objasnili, predstavlja sveobuhvatan prikaz o kompletnom pravnom, institucionalnom i finansijskom kontekstu u kome radi i djeluje civilno društvo.

Izvršna direktorica CRNVO, Ana Novaković, smatra da je vrijednost Izvještaja, što se pored analize zakonodavstva, posebno tretira praksa odnosno primjena postojećih zakona, strategija i rad nadležnih institucija.

„Nalazi ovogodišnjeg Izvještaja, kao i prethodnog, pokazali su da u Crnoj Gori još uvijek ne možemo govoriti o povoljnom okruženju za djelovanje civilnog društva, već je riječ o stvorenim elementarnim preduslovima za njegovo funkcionisanje, a takav nivo je daleko od evropskih i međunarodnih standarda“, kazala je Novaković na konferenciji za novinare.

Ona tvrdi da jedan od ključnih problema za nesmetano djelovanje nevladinog sektora direktni i indirektni pritisci kojima su bili izloženi njegovi aktivist, zbog iskazivanja kritičkih stavova prema vlasti.

„Posebno je zabrinjavajuće uključivanje određenih medija u te svrhe“, smatra Novaković.

Prema njenim riječima, crnogorsko civilno društvo odlikuje izostajanje primjene važnih propisa i saradnja vlade sa civilnim društvom, koja je u nekim segmentima nedovoljna i neefikasna.

Novaković je objasnila da predstavnici nevladinih organizacija (NVO) u različitim radnim rijelima imaju ograničen uticaj na izradu propisa navodeći da su nerijetko bili stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na članove tih tijela koji su iz državnih institucija.

Kako je navela, nepostojanje zvanične evidencije u vezi sa NVO sa podacima o prihodima, broju zaposlenih i volonterima, onemogućava uvid u doprinos tog sektora društvu, kroz plaćanje poreza i obezbjeđivanje radnih mjesta.

Novaković je ocijenila da je volonterizam, kao jedan od ključnih segmenata za razvoj civilnog društva i građanskog aktivizma, bitno ograničen usvajanjem Zakona o volonterskom radom.

„Proces finansiranja NVO karakteriše kontinuirano kršenje zakona od Ministarstva finansija i neispunjavanje Zakonom propisanih obaveza“, rekla je ona dodajući da je javno finansiranje projekata crnogorskih NVO, u smislu iznosa koji se opredjeljuje za te projekte, nedovoljno i najmanje od svih država regiona.

Novaković je ukazala i na nezadovoljavajuću situaciju na lokalnom nivou.

Prema njenim riječima, ovogodišnji Izvještaj o napretku Crne Gore potvrdio je da lokalne samouprave nemaju dovoljnu transparentnost u radu i ne uključuje u dovoljnoj mjeri građane i NVO u donošenju odluka.

„Potrebno je još dosta rada da postojeća rješenja zažive u praksi, ali, ono što je jednako važno, jeste da donosioci odluka prihvate ulogu civilnog društva kao neophodnog korektivnog faktora društvenih dešavanja“, zaključila je Novaković.

Izvještaj o podsticajnom okviru za razvoj civilnog društva dio je projekta „Aquis balkanskog civilnog društva – jačanje javnog zastupanja, monitoring kapaciteta i potencijala organizacija civilnog društva“ koji je finansirala Evropska unija (EU) i Balkanski fond za demokratiju (BTD).

Regionalni izvještaj koji predstavlja skup nalaza i preporuka za sve uključene države, njih osam sa Zapadnog Balkana i Turske, dostupan je na sajtu www.monitoringmatrix.net.