STAV

Brđanski bluz-Još jedan zimski saobraćajni infarkt

74 pregleda5 komentar(a)
Žabljak nevrijeme, Foto: Obrad Pješivac
09.03.2015. 09:20h

Koja je ovo godina? 2015. ili 1965? Početak zimske sezone ili kraj? Niko ne zna. I ove godine austrougarska firma Štrabag-Crnagoraput, Ministarstvo saobraćaja i Vlada napadnuti su sa leđa snijegom u sred zime. Na putevima potpuni haos i blokada a crni ministar saobraćaja Brajović se krije zabunkerisan u kabinetu ili ne može da prokameni od snova o autoputu. Možda ona munja kupuje neke brodove u Kini jer onaj zbrkani Lompar nije dolazio iz Kine. I šezdesetih godina prošlog vijeka stari put preko Jezera zametao je vjetar; onda stigne g. Kirilo sa čistačem snijega ZIL pa se nastavlja dalje. A ovo snijega što pada sada je mala maca za prave snjegove. Odavno nema ZIL-a ni Kirila ali ni čista puta. Više se ne čisti ni put preko Krnova ali i dalje Crnu Goru šokiraju konstantni saobraćajni infarkti. Danas se putnici kriju po tunelima na vrhovima planina, gledaju kad će ih usov odnijeti i hoće li se pomesti na „žili kucavici“ za Risan. Danas, a malo pirne vjetar ili padnu dvije pahulje put prekinut i okreće se nazad pa kroz kanjon Tare ka jugu. Ili specijalci tragaju za zametenim putnicima po planini.

Zašto je pravljen novi put od Žabljaka prema Nikšiću ako je na njemu više zastoja nego što je bilo na starom putu? Čemu tunel Ivica ako je zimsko putovanje na jug zgibenije? Ko hoće da se probije do Nikšića mora jurišati na sniježni bastione pahuljastog neprijatelja koji kao da zna đe da nam postavi zaśedu. Čini se, ipak, da su putevi izgrađeni upravo đe se pahulje najviše okupljaju. Još bijeli dušmani svake godine započinju ofazivu u zimskom periodu a naše jedinice svake godine nepripremljene. Naši saobraćajni generali bez zimske obuke i nekompetentni pa pahuljasti neprijatelji stalno uspješno miniraju naše planove za proboj na jug. Kako austrijski Štrabag čisti puteve po Alpima a ne može da očisti par kilometara puta kroz Jezera? Kolaboracija sa pahuljama radi veće zarade?

Trista turista se prekjuče vratilo sa Vojnika jer put nije očišćen! To nije turistička propast, ili jeste? Niko iz medija o ovome ni da prokameni. Neko mora odgovarati za ovakvu dezorganizaciju saobraćaja i upropašćivanje turizma. Pokazuje se da je sva priča Ministarstva turizma i NTO o pripremi sezone obmana, prevara i laž. To je i dokaz da tamo śede obični šalabajzeri. Taj ko je postavio Gvozdenovića i Brajovića taj je u krajnjoj liniji odgovoran po pricipu komandne odgovornosti. Godinama se premijeru ne postavlja pitanje odgovornosti za haos u oblasti saobraćaja tokom zime i on ponovo, i ponovo, nanosi štetu svake godine i ne rješava goruće probleme. Odgovornost za veliku štetu zimskom turizmu pripada Gvozd-Braj dvojcu bez kormilara jer nijesu uspjeli organizovati normalan saobraćaj i dobrobit građanima. Za sav rusvaj koji su izazvali niko iz Vlade ih ne upita: dokle tako zlokrpi a kamoli da ih ožežu kamdžijom.

Preśednik žabljački izjavljuje da neće čistiti snijeg dok on ne prestane padati. Hoće turizam ali čišćenje je ostavio u nadležnost svecima. Nek se strpe ti turisti dok ne stane snijeg ili neka turisti dodju bagerima na skijanje. Lokalni odbornici Žabljaka zaśedali prekjuče i ni riječi o saobraćajnom kolapsu, o nedolasku 300 turista i nestanku struje. Važnije su odborničke naknade, paušali, dnevnice i plate.

Da li saobraćajnu blokadu uzrokuje drske pahulje ili to što je put napravljen tamo đe se one najviše okupljaju zavisi od toga odakle se gleda. Iz Vlade, Ministarstva saobraćaja i Tv Bastilje krive su pahulje koje nas napadaju zbog hira, nenadano, s leđa. Sa stanovišta šarlatana i nadristručnjaka sa građevinskog fakulteta neprijatelj je isti. A sa stanovišta seljaka krivi su oni koji su projektovali put tamo đe najviše pada snijeg, đe se „đavoli žene“, i oni koji put napraviše bez građevinske dozvole i javne rasprave i gaženjem svih zakonskih propisa koji su se mogli pogaziti. Zato put ide u planinske vrhove i planinske doline i zatrpani ljudi sa zavišću gledaju iz debelih nameta na bliska, samo stotinu metara udaljena, kopna sela.

Centar za razvoj Durmitora