KONTRASTAV

Udarite na one koji stvarno vuku konce

Crnogorske nauke je u 2014. bilo mnogo više u medijima nego prošlih godina. Naravno, to neće promijeniti kvalitet ničijeg naučnog rada

6 komentar(a)
nauka, eksperiment, Foto: Shutterstock
08.01.2015. 09:44h

Odgovor pa tekst „O kvalitetu i kvantitetu u nauci”, autora prof. dr Petra Vukoslavčevića, Vijesti 06.01.2015.

Ako po čemu dobrom treba pamtiti 2014. godinu, onda je to zato što je crnogorske nauke bilo mnogo više u medijima i na portalima nego prošlih godina. Naravno, to neće promijeniti kvalitet ničijeg naučnog rada. Kao što sam napisao u prethodnom „Stavu“ (a to ću opet uraditi, jer to očigledno najviše iritira ove „pobunjene“ naučne veličine), radovi bilo kog naučnog pojedinca mogu se danas lako naći i provjeriti na internetu, bilo na ResearchGate ili na sajtu UCG, i bilo kakva druga elaboracija prosto bi zamarala akademsku zajednicu. Kako se kolega Vukoslavčević ipak složio sa većinom mojih obrazloženja, ovom prilikom potrudiću se da pojasnim preostale urbane legende koje „pobunjeni intelektualci“ iznose o meni i mom naučnom radu.

Vlado Pešić dobio je nagradu u svojstvu predsjednika Naučnog odbora? Dobro je da nagradu za najboljeg naučnika u Crne Gore po osnovu naučnih radova nisam dobio u svojstvu predsjednika Naučnog odbora, već kao Vlado Pešić. Računica gospodina Vukoslavčevića je neobična, čak iznenađujuća, ako se uzme u obzir da se on, kako tvrdi, bavi matematičkim naukama (pretpostavljam da bi ova činjenica bila poznata matematičarima sa PMF-a?). Impakt faktor časopisa Zootaxa je 1.060 za 2013. godinu (što se lako može vidjeti na sajtu časopisa kao i sajtovima gdje se IF može lako provjeriti).

Dobro je da smo se razumjeli da se prosjek od 1-2 rada godišnje odnosi na matematičke nauke, a ne na biološke nauke. Međutim, čak i sa ovakvom računicom, od jednog rada godišnje od 1981. do danas, poštovani kolega bi imao mnogo više od 19 radova. Ali to nije poenta ove akademske rasprave, jer bi ispalo da nije dobro ni imati radova, niti ih nemati. Istina je da razlike u naukama postoje i rezultat su specifičnosti svake od pojedinih nauka i njenih podoblasti. To se odnosi i na prosječnu produkciju radova autora iz tih naučnih oblasti, i tu se mogu složiti sa gospodinom Vukoslavčevićem.

Međutim, kao biolog i kao naučnik i pedagog nikad ne bih sebi dopustio da nekog ko se bavi tehnikom, kao na primjer kolege sa Mašinskog fakulteta, vrijeđam izjavom da se bave kvantitetom, a ne i kvalitetom, kao što je to uradio gospodin Vukoslavčević. Na bilo kom biološkom fakultetu u okruženju, kao i u Evropi, lako je provjeriti šta znači ime Vladimir Pešića, kao i studijskog programa Biologija na kome radim. Siguran sam da je to slučaj i sa gospodinom Vukoslavčevićem kad je riječ o mašinskim naukama i fakultetima. Vjerujem da se i tu slažemo i da upravo ta raznovrsnost nauka daje joj ljepotu.

Vlado Pešić je sa pozicije predsjednika novoosnovanog Naučnog odbora držao lekcije profesorima „pobunjenim“ intelektualcima? Upravo iza ove tvrdnje se krije sva suština upornih javljanja gospodina Vukoslavčevića. Zamislite „intelektualac“ a još „pobunjen“ u Crnoj Gori, a još „neposlušan“ pa na UCG?! Gospodin Vukoslavčević bi trebalo da nam da njihova imena ili linkove da vidimo njihov „rad“.

Možda gospodin akademik misli na drugove iz CANU, koji su i prošle kao i pretprošle godine bili zauzeti samo brojanjem akontacija koje im duguju, o kojima moji postdiplomci (za koje, poštovani akademiče, takođe vrijeme ne radi u ovoj zemlji) mogu samo da sanjaju. Možda je mislio na svoje kolege koji od svoje „neposlušnosti“ u raznim savjetima i komisijama za razvoj nauke, nijesu stigli da održe lekciju ministarki nauke za prvi uspješno odbranjen crnogorski plagijat. Vjerovatno nijesu stigli od rada u mnogobrojnim naučnim projektima dobijenim od uspješno realizovanih kredita sa ciljem da crnogorskom naukom vrate staru slavu crnogorske mašinske i ko zna kakvu druge industrije. Možda je mislio na profesore „pobunjenih fakulteta“ koji svi zajedno nemaju jednog naučnog rada u časopisima sa SCI liste, a sad su odjednom postali svijetle tačke Univerzitetskog „otpora“. Je li tim „neposlušnim“ intelektualcima Vlado Pešić držao lekcije?

Pošto nemam želje da dajem bilo kome lekcije ili javne kritike, htio bih da poručim i gospodinu Vukoslavčeviću i svim ostalim „pobunjenim intelektualcima“ da ne troše svoju energiju na Vlada Pešića, nego da svi svojski udare na one koji stoje u „backgroundu“, koji odistinski vuku konce u crnogorskoj naučnoj politici i životu! Neka na njih udare i SCI listom, i impakt faktorima, i Zootaxom, i mašinstvom, i biologijom i svim drugim… to je moja želja svima nama za naučnu nam 2015!

"Vijesti" ovim završavaju polemiku između gospode Vukoslavčevića i Pešića