Šopen: Srce u posudi konjaka i misterija smrti

Ceremonija o kojoj javnost ništa nije znala obavljena je u aprilu pod okriljem noći u crkvi u glavnom poljskom gradu Varšavi. Iz jednog od crkvenih stubova izvađena je kristalna posuda, a njen sadržaj pogledali su genetičari i forenzički stručnjaci

148 pregleda1 komentar(a)
23.12.2014. 09:24h

Kada je poljski kompozitor Frederik Šopen preminuo 1849, činilo se da je umro od tuberkuloze, klasičnog uzroka smrti u romantizmu. Međutim, ubrzo su se pojavile sumnje u dijagnozu, a tajnu nije riješio ni pregled njegovog srca ove godine, piše BBC.

Ceremonija o kojoj javnost ništa nije znala obavljena je u aprilu pod okriljem noći u crkvi u glavnom poljskom gradu Varšavi. Iz jednog od crkvenih stubova izvađena je kristalna posuda, a njen sadržaj pogledali su genetičari i forenzički stručnjaci.

"Atmosfera je te večeri bila uzvišena", rekao je forenzičar Tadeuš Doboš.

U posudi se više od 160 godina nalazi srce sačuvano u alkoholu, vjerovatno konjaku. Pripadalo je najslavnijem poljskom sinu, velikom kompozitoru i pijasnistu Šopenu. Naučnici su željeli vizuelno da provjere u kakvom je stanju srce i daju odgovor na pitanje šta je ubilo čovjeka čija djela Poljaci smatraju temeljem nacionalnog duha.

Tajanstvena bolest

Šopen je u 39. godini umro u stanu u Parizu, 17. oktobra 1849. Tadašnji vodeći francuski stručnjaci dijagnostikovali su mu tuberkulozu nekoliko mjeseci ranije i tu bolest službeno naveli kao uzrok smrti. No, tu stvari postaju nejasne. Isti lekar Žan Kruvilije izvadio je Šopenovo srce i obavio autopsiju. Šta je tačno otkrio nije poznato, jer su bilješke izgubljene. Ipak, neki podaci upućuju na to da je, uz tuberkulozu, spominjao još nešto, izvjesnu "bolest na koju nikada ranije nije naišao".

To je izazvalo pojavu različitih teorija, od cistične fibroze koja te 1849. nije bila poznata, do one da je Šopen bolovao od emfizema. Rasprava je okončana ove jeseni kada su genetičari i forenzički stručnjaci koji su se okupili ranije u Crkvi svetog krsta u Varšavi izneli zaključke na konferenciji za novinare.

Šopenovo srce bilo je dobro očuvano i imalo je izrasline karakteristične za tuberkulozu. Bilo je i dosta uvećano, što ukazuje na probleme s disanjem povezane s bolešću pluća, naveli su oni. No, analiza je bila samo vizuelna i tkivo nije odneseno na dodatna ispitivanja. Kristalna posuda sa Šopenovim srcem nije otvorena i iznesena iz crkve, pa se postavlja pitanje je li to dovoljno za zaključak o tuberkulozi.

Sebastijan Lukas, penzionisani profesor patologije u bolnici “Guy's and St.Thomas” u Londonu kaže da nije, prenosi b92. "Ako se radi o srcu oboljelom od tuberkkuloze, onda će u većini slučajeva biti zahvaćeno perikarditisom, upalom oko srca", tvrdi on. "Pronađene izrasline idu u prilog toj dijagnozi, ali mogu se pojaviti i kod drugih bolesti kao što je karcinom ili gljivična infekcija. Samo vizuelnim pregledom ne možete sa sigurnošću reći o čemu se radi", istakao je Lukas.

Stručnjaci koji su pregledali srce kažu da su željeli da otvoriti posudu i analiziraju sadržaj, ali su naišli na oštar otpor svih, uključujući i prapraunuku jedne od Šopenovih sestara, rekao je profesor Doboš. Među protivnicima su bili i bivši direktor Šopenovog instituta kao i varšavski nadbiskup, kardinal Kazimierc Nic.

Bilo je uzvišeno umreti od tuberkuloze

Profesor Klark Lavlor sa Univerziteta u Nortambriji objavio je knjigu o prikazu tuberkuloze u književnosti. U prvoj polovini 19. vijeka ta se bolest smatrala "uzvišenim načinom" smrti umjetnika, kaže on. Ako se neka bolest uopšte mogla smatrati poželjnom, onda je to bila tuberkuloza, dodao je.

Kada je o Šopenovoj smrti riječ, teško je razlikovati stvarnost od fikcije. No, čak i tada, izvorno objašnjenje uzroka smrti čini se zasad najuvjerljivijim.

"Tuberkuloza je bila najčešći uzrok smrti u Evropi i Sjevernoj Americi. Riječ je o masovnom ubici. Gledano statistički, vjerovatnije je da je umro od tuberkuloze nego od cistične fibroze", ističe profesor Lukas. On takođe sumnja da bi analiza srčanog tkiva otkrila što je ubilo Šopena, pa bi srce trebalo ostaviti da počiva u miru.

"Histopatologija perikardija možda bi mogla upućivati na tuberkulozu, ali ako bi bila normalna, nijedna se bolest ne bi mogla dokazati niti isključiti. Genetski testovi cistične fibroze takođe bi bili neuvjerljivi, pa zaista mislim da to ne bi trebalo da činimo", istakao je Lukas. I dok niko sa sigurnošću ne može reći koja je bolest odgovorna za Šopenovu smrt, Crkva svetog krsta u Varšavi i dalje će privlačiti obožavaoce slavnoga umjetnika, uvjerene da se u ckrvenom stubu, iza plakete, nalazi srce jednog od najvećih Poljaka u istoriji.

Galerija