Sony otkazao prikazivanje filma "Intervju"

Mnogi glumci su se pobunili protiv odluke Sonyja, smatrajući da je studio poklekao pred cenzurom i teroristima

91 pregleda0 komentar(a)
Džejms Franko, Set Rogen, Foto: Beta/AP
18.12.2014. 18:04h

Studio Sony je povukao iz distribucije komediju Seta Rogena i Džejmsa Franka, "The Interview" (Intervju), zbog straha od terorizma.

U svom saopštenju, Sony navodi da je odluka o otkazivanju filma donijeta nakon serije prijetnji napadima na bioskope u kojima bi se "Intervju" prikazivao. Ovo je posljednje u nizu javnih poniženja koje je Sony nedavno doživio sa kradjom internih finansijskih dokumenata, imejlova i novih projekata koji su procureli na internetu.

Hakeri, koji sebe zovu "Čuvarima mira", ističu da su to učinili zbog "Intervjua" i zahtjevaju od kompanije da odustane od prikazivanja filma. Cijeli slučaj je uzbudio američku javnost i zatalasao Holivud. Mnogi glumci su se pobunili protiv odluke Sonyja, smatrajući da je studio poklekao pred cenzurom i teroristima.

Glumac Rob Lou nazvao je čelnike Sonyja "beskičmenjacima", a voditelj Džimi Kimel je povlačenje filma ocijenio kao "neamerički čin kukavičluka koji postavlja zastrašujući presedan".

"Intervju", komedija o ubistvu sjevernokorejskog diktatora, nije prvi film koji je izazvao međudržavne, diplomatske tenzije. Jedan od najznačajnijih u tom pogledu bio je "Veliki diktator" Čarlija Čaplina iz 1940. Taj film, koji predstavlja parodiju na nacističku Njemačku i Adolfa Hitlera, bio je zabranjen odlukom firera koji ga je, navodno, krišom odgledao nekoliko puta. Čaplin je govorio da bi dao "sve na svijetu samo da bi saznao šta Hitler misli o filmu".

Dvadeset godina kasnije, "Goldfinger", treći film o Džejmsu Bondu, bio je zabranjen u Izraelu jer je jedan od glumaca, Njemac Gert Frebe, bio član nacističke stranke od 1929. do 1937. Izrael je u to doba zabranjivao sve filmove u kojima su se pojavljivali bivši nacisti ili su bili snimljeni u Njemačkoj.

Čak je i film "Povratak u budućnost" bio svojevremeno zabranjen u Kini. Razlog je bio u tome što je ostvarenje Roberta Zemekisa, po mišljenju kineskih cenzora, tretiralo ozbiljnu temu - putovanje kroz vrijeme, na "krajnje neozbiljan način".

Godine 2006, "Borat" je izazvao varnice na diplomatskoj sceni, te urnebesna komedija Saše Barona Koena nije prikazana u Kazakstanu, zemlji iz koje je dolazio glavni junak filma. Kazakstansko ministarstvo inostranih poslova je tada izdalo saopštenje tvrdeći da "film nema nikakve veze sa realnošću".

Jedan od posljednjih cenzurisanih filmova bio je "Argo" Bena Afleka iz 2012. koji je iranski ministar kulture Mohamad Hoseini ocijenio kao "anti-iranski film bez ikakve umjetničke vrijednosti".

Prije "Intervjua", Severna Koreja je zabranila "2012", film majstora katastrofe Rolanda Emeriha o smaku svijeta prema kalendaru Maja. Problem je bio u tome što je 2012. bila godina obilježavanja stogodišnjice od rođenja Kim Il Sunga, osnivača Sjeverne Koreje.

Za Pjongjang je bilo nezamislivo da se godišnjica "oca nacije" poklapa s krajem svijeta, makar i filmskom.