Socijalni dijalog u fudbalu
Predstavnici najuticajnijih fudbalskih organizacija sastali su se sa ljudima iz FSCG, crnogorskih klubova i Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore, a tema je bila - socijalni dijalog u fudbalu.
Riječ je o implementaciji dokumenta o ispunjavanju minimalnih standarda u ugovorima profesionalnih fudbalera, koji je usvojen prije dvije godine, i koji je verifikovala i Evropska komisija.
Ispunjavanje minimalnih standarda u ugovorima profesionalnih fudbalera je obaveza svih članica Uefe, a podrazumijeva da su klubovi prinuđeni da ispoštuju sve ono na šta se obavežu potpisivanjem ugovora sa igračem. To praktično znači da će crnogorski fudbaler imati sva prava kao, recimo, Kristijano Ronaldo, s razlikom, ne, naravno, i nevažnom u visini zarade.
"Svi učesnici sastanka pokazali su razumijevanje da sarađuju. Jasno je da se klubovi suočavaju sa velikim izazovima, što je normalno kada je u pitanju tržište u razvoju, ali čini se da postoji interes i želja da se poboljšaju i uslovi za nesmetano bavljenje fudbalom i profesionalizam na svim nivoima", kazao je Jonas Baer Hofman, član FIFPro koji je boravio u Podgorici.
U pitanju je, dakle, svojevrsni fudbalski socijalni dijalog - koji je, očigledno, neophodan, s obzirom na to da je fudbal odavno prestao da bude samo sport, već je postao biznis vrijedan više milijardi eura na globalnom nivou.
Zbog toga u Sindikatu profesionalnih fudbalera Crne Gore vjeruju da bi rješenje moglo da bude potpisivanje kolektivnog ugovora.
"Da li bi to bio kolektivni ugovor za sport ili kolektivni ugovor za fudbal to bismo vidjeli. U svakom slučaju, samo kolektivno pregovaranje ostavlja nam prostor da mi sami, na osnovu naših interesa, nađemo rješenje koje bi bilo prihvatljivo za sve", kazao je Vladimir Krsmanović iz Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore.
Nije, međutim, tajna da su naši klubovi u velikim finansijskim problemima, da većina nije u mogućnosti da redovno isplaćuje zarade igračima, da arbitražni sudovi Fudbalskog saveza imaju mnogo posla.
"Fokus nije u jačini tržišta, već u tome da se postave minimalni standardi koji su prihvatljivi za sve strane i koji, zapravo, predstavljaju osnovu za razvoj. Tim dokumentom se ne postavlja ljestvica koja ne može da se preskoči, dodaje Jonas Baer Hofman.
"Takva vrsta problema se ne može riješiti ovim ugovorom, ali kada svi akteri u socijalnom dijalogu sjednu za sto mogao bi da se donese dokument koji bi odslikao realno stanje stvari, na osnovu realnog presjeka stvari. Naravno, taj dokument bio bi u interesu igrača i njihove radno-pravne zaštite", ističe Krsmanović.
A u kakvom su stanju crnogorski klubovi, a samim tim i crnogorski fudbaleri, govori i to što je Fudbalski savez prije sedam dana uputio hitnu pomoć od po 60 hiljada eura da bi se, bar na kratko, stabilizovali, i od tog novca uglavnom isplatili dugovanja prema igračima.
( Aleksandar Radović )