Zakon o restrukturiranju kratkoročno negativno utiče na budžet
“Poreski podsticaji jesu sporni jer neko može shvatiti da po drugi put čašćavamo nekog, a banke su te koje će izvući najveću korist iz svega ovoga”, smatra Damjanović
Predlog zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama, kratkoročno će negativno uticati na budžet usljed poreskih podsticaja, ocijenili su članovi Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i zatražili od Ministarstva finansija dodatne informacije.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) i predsjednik Odbora, Aleksandar Damjanović, kazao je da je jasno da će zbog poreskih podsticaja biti negativnih efekata odmah na budžet, pri čemu je bilo potrebno da se saopšti koliki su maksimalno negativni efekti kada bi svi u jednom momentu krenuli to da rješavaju.
“Očekivao sam da dobijemo i konkretne pokazatelje da bi se poslanici mogli odrediti prema Predlogu zakona”, rekao je Damjanović na sjednici Odbora.
On je kazao da je u zakonu, poznatijem kao Podgorički model, navedeno da kada se problem kredita riješi na obostrano zadovoljstvo, sprovođenje zakona neće imati direktan uticaj na budžet, dok će uspješnom implementacijom dugoročno doći do povećanja budžetskih prihoda.
Damjanović je naveo da će podsticaj koji se odnosi na oslobađanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) smanjiti prihodi države.
“Poreski podsticaji jesu sporni jer neko može shvatiti da po drugi put čašćavamo nekog, a banke su te koje će izvući najveću korist iz svega ovoga”, smatra Damjanović.
Generalni direktor Direktorata za finansijski sistem i unaprijeđenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija, Bojana Bošković rekla je da je cilj donošenje tog zakona očuvanje stabilnosti finansijskog sistema, podsticanje oporavka dužnika, restrukturiranje dugova i omogućavanje pristupa novim sredstvima finansiranja radi stimulisanja ekonomskog oporavka i rasta.
“Zasniva se na konceptu dobrovoljnosti učesnika u restrukturiranju, sa ciljem postizanja rješenja na obostrano zadovoljstvo. Kada je riječ o poreskim olakšicama predviđeno je da povjerilac koji sa dužnikom zaključi ugovor o finansijskom restrukturiranju biva oslobođen od plaćanja PDV-a. Pri utvrđivanju oporezive dobiti, iznos umanjenja duga urađen je u skladu sa zaključenim ugovorom, priznaje se kao rashod”, precizirala je Bošković.
Predstavnik Centralne banke (CBCG), Ana Vlahović, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF), Strahinje Bulajića, saopštila je da, prema preliminarnim podacima za septembar, NPL iznose 395 miliona EUR i učestvuju u ukupnim kreditima sa 20,21 odsto.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehović, kazao je da je zakon nastao na bazi dobre ideje i želje da se problem riješi.
“CBCG je prva ukazala na problem enormnog kreditnog rasta, ali sa zakašnjenjem. Problem nije mali i ne datira od juče, već od 2007, 2008. godine”, podsjetio je Šehović.
On je rekao da su poslanicima potrebne dodatne informacije u dijelu gdje se govori o podsticajima kako bi dali konačne sudove o zakonu.
“Na taj otkupljeni kredit neće se plaćati PDV, takođe postoje podsticaji vezano za porez na dobit i oni u vezi sa plaćanjem poreskog duga na rate. Smatam da to mora ostaviti efekte na budžet u kratkom roku i volio bih da od Ministarstva finansija dobijem projekciju kolika su to sredstva”, naveo je Šehović.
Prema njegovim riječima, to mora imati negativan efekat dok model ne zaživi, zbog čega je potrebna cost benefit analiza.
“Da li postoji garancija da će se zaštititi od zloupotrebe poreskih podsticaja? Vi jasno tretirate šta se smatra dužnikom podobnim za finansijsko restrukturiranje, pri čemu je to neko ko je solventan, ali se trenutno suočava sa problemom nelikvidnosti. Nije mi jasno ko utvrđuje nečiju mogućnost da učestvuje u ovom procesu”, naveo je Šehović.
On je rekao da će nakon sagledavanja dodatne dokumentacije, poslanici moći da se izjasne o predlogu na nekoj od narednih sjednica.
Bošković je saopštila da je kvantifikacija finansijskih efekata bila jedna od najvećih dilema prilikom pravljenja zakona.
“Imali smo dilemu da li da se uvode poreski podsticaji, međutim ono što je pokazala praksa je da bi donošenje ovakvog zakona bez podsticaja izgubilo svrhu. Potrudili smo se da te podsticaje dovedemo na najmanju moguću mjeru”, rekla je Bošković.
Ona je dodala da mogu da naprave kvantifikaciju, ali će ona biti hipotetička.
“Možemo da izaberemo neku vrijednost kredita iz nekoliko oblasti, pa da na primjeru pokažemo šta bi to značilo, ali da je to hipotetički jer ne možemo da pretpostavimo koliko firmi će se prijaviti i da li će ijedna”, kazala je Bošković.
Vlahović je dodala da je o kvantifikaciji samog zakona teško govoriti jer je riječ o principu dobrovoljnosti.
Vlahović je, odgovarajući na pitanje Damjanovića, rekla da su sve banke pripremile strategiju za trogodišnji period rješavanja problema NPL-a. One su utvrdile i dostavile prve godišnje ciljeve, s tim što im je CBCG pružila veliku pomoć.
Na Odboru su razmatrani i amandmani podnijeti na predložene izmjene i dopune zakona o akcizama.
Prihvaćen je amandman Damjanovića, a tiče se drugačije dinamike povećanja akciza, primjerenije evropskoj praksi, čime se, kako je objasnio, doprinosi punjenju budžeta.
“Nije ovdje cilj da se konzumiraju beskonačno jeftine cigare i uništava zdravlje stanovništva, već da se akciznom politikom dostigne nivo cijena duvana kakav je u okruženju i tako smanji potrošnja duvana, a budžet ostane isti ili da ima povećanje zbog povećanja cijena cigareta”, rekao je Damjanović.
Prihvaćen je i amandman Šehovića, čiji je cilj da fiskalno rastereti privredu u oblastima prerađivačke industrije, proizvodnje prehrambenih proizvoda, saobraćaja i skladištenja, tako što im se omogućava pravo na povraćaj dijela plaćene akize, gasnih ulja u industrijske i komercijalne svrhe.
( Mina Business )