Pejović demantovala Brisel: Saradnja Vlade i NVO dobra

„Okrugli sto koji se danas organizuje demant jednog takvog stava i ukoliko ima nezadovoljnih NVO dosadašnjim odnosom prema njima od institucija sistema, spremni smo da podijelimo tu vrstu nezadovoljstva i reagujemo na adekvatan način kako to ne bi postojalo“, rekla je Pejović

3 komentar(a)
Daliborka Pejović, Foto: Screenshot (TV Vijesti)
10.10.2014. 12:38h

Saradnja Vlade i nevladinih organizacija (NVO) koje se bave zaštitom životne sredine je dobra, ocijenila je državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović, najavljujućići da se priprema izvještaj o klimatskim promjenama, koji će biti precizniji i objektivniji nego prethodni.

Ona je danas, na panel diskusiji „Uloga civilnog društva u kreiranju i sprovođenju javnih politika u oblasti klimatskih promjena- Regionalne perspektive“, kazala da se u Izvještaju Evropske komisije (EK) O napretku Crne Gore apostrofira potreba za boljom i ozbiljnijom saradnjom Vlade sa NVO sektorom.

„Okrugli sto koji se danas organizuje demant jednog takvog stava i ukoliko ima nezadovoljnih NVO dosadašnjim odnosom prema njima od institucija sistema, spremni smo da podijelimo tu vrstu nezadovoljstva i reagujemo na adekvatan način kako to ne bi postojalo“, rekla je Pejović.

Prema njenim riječima, Ministarstvo tu vrstu problema nije osjetilo.

„Zaista smo se potrudili i uspjeli smo u tome da maksimalno kvalitetno koristimo kvalitete NVO sektora, da ozboljno shvatimo upozorenja i sugestije koje sa te adrese dobijamo i da onoliko koliko je to u našoj moći ogovorimo na tu vrstu potrebe“, kazala je Pejović.

Ona je navela da je u pripremi dokument koji se zove Drugi izvještaj o klimatskim promjenama, koji će, kako smatra, biti daleko precizniji, odgovorniji i objektivniji u odnosu na prethodne.

Pejović je kazala da se veliko pitanje pokazalo kao dilema da li je Crna Gora preambiciozno krenula u koncept pripreme komunalne infrastrukture za gradove u Crnoj Gori, posebno u vezi vodosnabdijevanja.

„Jer smo krenuli u koncept u koji je potrebno potpuno osvježiti i nadograditi postojeće vodovodne mreže. Možda smo napravili grešku da smo trebali sagledati stanje postojeće infrastrukture, i zamijenom postojeće dobiti bolje efekte sa aspekta vodosnabdijevanja i ukupnog tretmana tog problema u gradovima Crne Gore“, navela je ona.

To će biti, kako je kazala Pejović, jedan od izazova sa kojima će se Ministarstvo baviti tim dokumentom.

Pejović je upozorila da će kompletna infrastruktura, za koju postoje planovi u Crnoj Gori, biti na provjeri, navodeći da se državi može desiti da kompletnu infrastrukturu vezuje pored velikih vodnih tokova.

„Imajući u vidu poplavne talase, koji region obasipaju u poslednje vrijeme, Crna Gora može doći u problem ukoliko kompletnu putnu i saobraćajnu strukturu isključivo veže za vodne sisteme i velika riječna korita koja, pod uticajem klimatskih promjena, mogu biti prostor za dodatna plavljenja“, objasnila je ona.

Na pitanje novinara da li je saglasna sa navodima iz dokumenta ekološkog pokreta Ozon u kome se kaže da je kvalitet života sadašnjih i budućih generacija ugrožen pogrešnim odlukama koje su imale politički karakter, Pejović je ocijenila da se ne radi o političkim, nego o nestručnim promišljanjima u ranijim fazama razvoja Crne Gore.

„Potvrdu za to vidim oduzimanjem poljopriovrednog zemljišta za tender i davanje za neke druge svrhe. Ovdje prevashodno prepoznajem industriju“, navela je ona.

Upitana kako komentariše navode iz Izvještaja EK da je Crna Gora u ranoj fazi kada je u pitanju poglavlje o životnoj sredini, Pejović je kazala da država mora tražiti srednju soluciju kako bi izašla evropskim potrebama i zahtjevima i sačuvala sistem.

Viši politički savjetnik u kabinetu šefice Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Alin /Alyn/ Roberts, rekao je da su uticaji klimatskih promjena brojni, od kako je naveo, porasta temperature, nivoa mora, promjene reljefa, povećanog rizika od suše, požara, poplava, i shodno tome materijalne štete i ekonomskih gubitaka.

„OEBS kao organizacija sa sveobuhvatnim i višedimenzionalnim konceptom bezbjednosti je prepoznala potrebu da bude uključena u pospješivanju dijaloga i podizanju svijesti o smanjenju rizika od katastrofa i prilagođavanju klimatskim promjenama“, rekao je Roberts.