Farmaceuti priznaju: Želimo dobru zaradu na skupim ljekovima za rak
Na istraživanja liječenja raka otpada 23 odsto od 70 milijardi dolara koje je farmaceutska industrija prošle godine potrošila na istraživanja
Niz novih ljekova za maligne bolesti obećava sve bolje liječenje dugotrajnijeg efekta sa manje negativnih nuspojava, ali je njihova sve veća cijena jedan od najvažnijih razloga za zabrinutost, pokazao je godišnji kongres Evropskog udruženja za medicinsku onkologiju (ESMO) u Madridu.
Novi vrtoglavo skupi ljekovi koji pomažu imunom sistemu da se bori protiv tumora mogli bi vremenom da postanu dio koktela ljekova povećajući prosječne troškove liječenja, koji su već sada oko 100.000 dolara godišnje, na još više iznose, piše Index.hr.
Istovremeno, drugi skupi ljekovi se koriste u kombinacijama ljekova koje postižu impresivne rezultate u borbi protiv malignih bolesti uključujući tumore dojke i kože.
"Onkolozi moraju biti svjesniji troškova"
Upravo se problem vrtoglavih cijena, jednako kao i sigurnost i efikasnost ljekova, pokazao kao jedna od najvažnijih tema za skoro 20 hiljada onkologa koji su se okupili na godišnjem kongresu u Madridu.
"Finansijska toksičnost odnosno finansijski teret maligne bolesti za pacijente je nuspojava koja je jednako teška kao i iscrpljenost ili mučnina"
"To će biti veliki problem za društva", kaže Solange Peters, stručnjak za karcinome u univerzitetskoj bolnici u Lozani i član obrazovnog programa ESMO-a.
"Radimo na tome da onkolozi budu svjesniji troškova."
Sve skuplji ljekovi znače povećani finansijski teret i za zdravstvene sisteme koji se već sada bore da savladaju troškove koje nosi sve starije stanovništvo i za pacijente koji moraju da iz svog džepa plaćaju troškove na tržištima poput SAD-a.
"Finansijska toksičnost odnosno finansijski teret maligne bolesti za pacijente je nuspojava koja je jednako teška kao i iscrpljenost ili mučnina", objavila je prošle sedmice u izvještaju konsultantska kompanija IMS Health koja navodi da je prosječna cijena onkoloških ljekova skoro udvostručena tokom posljednjih deset godina i da sada iznosi prosječno 10.000 dolara mjesečno.
Iz Udruženja američkih osiguravajućih kuća America's Health Insurance Plans navode da su zabrinuti astronomskim cijenama koje prate poplavu novih ljekova za maligne bolesti a porast cijena takođe je zabrinuo i institucije u Britaniji, Francuskoj i Italiji.
Istraživanja idu u dobrom smjeru
Imunoterapija koja djeluje blokiranjem sposobnosti tumora da se kamuflira od napada imunog sistema ima potencijal da dovede bolest u stanje dugotrajnog mirovanja. Ovog mjeseca je u SAD izdato prvo odobrenje za lijek koji blokira bjelančevinu poznatu kao PD-1 farmaceutskoj kući Merck a objavljeni su i prvi rezultati kasne faze ispitivanja drugog PD-1 lijeka koji radi Bristol-Myers Squibb.
Visoke cijene osnova su za predviđanja da će prodaja tih novih ljekova za kompanije poput Bristol-Myers Squibb, Merck & Co, Roche i AstraZeneca značiti promet veći od 30 milijarda dolara godišnje.
Ali, istraživaje ESMO-a pokazuje da pacijenti u siromašnijim dijelovima Evrope već sada ne mogu da dođu do postojećih ljekova poput Rocheovog Herceptina za rak dojke, pa imunoterapija neće biti dostupna u većini od 131 zemlje koje su predstavljali onkolozi na konferenciji u Madridu.
Čini se da imunoterapija djeluje kod sve većeg broja malignih bolesti što sugeriše da bi mogla da postane okosnica terapije na isti način na koji je to danas hemoterapija.
Novi podaci o kliničkim iskustvima predstavljeni u Madridu pokazuju da efikasnost takve terapije prelazi van okvira melanoma, koji je bio prvobitni fokus, i da djeluje i na maligne bolesti pluća, bubrega, bešike, glave i vrat te želuca.
Predsjednik ESMO-a Rolf Stahel kaže da bi ljekovi mogli biti posebno korisni kod bolesti poput raka bubrega ili pluća gdje je sporiji razvoj bolesti kompatibilan s imunoterapijom.
Imunoterapija obećava
Nove imunoterapije ipak pomažu samo nekim pacijentima i ne djeluju tako brzo kao ciljani lijekovi što znači da bi najbolji pristup bio razvoj koktela ljekova.
"Predviđamo kombinacije", kaže Johann de Bono iz britanske bolnice Royal Marsden i vođa naučnog odbora ESMO-a.
"Postoje novi putevi za stvarne promjene prakse u svijetu iako postoji očigledni zabrinjavajući faktor troškova."
Ljekari do sada u imunoterapiji imaju na raspolaganju samo dvije vrste inhibitora PD-1 i srodnog PD-L1 te CTLA4. No postoje mnoge druge tačke imunog sistema koje se mogu ciljati i neke poput OX40 već su predmet prvih faza istraživanja.
Džefri Veber, onkolog sa Moffitt centra za rak na Floridi koji je vodio većinu istraživanja lijeka Opdivo Bristol-Myersa vjeruje u potencijale imunoterapije, ali je tkaođe zabrinut zbog cijene.
"Zapravo smo došli do maksimuma kojeg možemo ili želimo da plaćamo za te vrste lijekova pa je problem kad ih počnete kombinovati", kaže on.
"Cijena može samo eksponencijalno rasti pa će narasti na iznos od milion dolara godišnje za liječenje - to će biti suludo".
Tržišna utakmica između kompanija možda će donekle sniziti cijene jer nema snažnog dokaza da se razlikuju PD-1 ili PD-L1 ljekovi za koje se vjeruje da će igrati centralnu ulogu u budućim kombinacijama ljekova.
Stručnjaci vode rasprave i o tome treba li testirati oboljele od raka prije liječenja kako bi se vidjelo da li njihovi tumori nose biološke markere što bi značilo da imaju veće izglede da odgovore dobro na liječenje, ograničavajući tako broj onih koji bi se liječili novim ljekovima.
Takvi biomarkeri već se koriste za druge onkološke ljekove koji djeluju samo ako postoje određene mutacije gena.
Situacija nije crno-bijela sa novim ljekovima i neki onkolozi strahuju da bi to isključilo pacijente kojima bi mogli da koriste.
Farmaceuti žele nagradu
Farmaceutske kuće poručuju da bi trebalo da imaju dobru zaradu kao nagradu za ulaganja u istraživanja. Na istraživanja liječenja raka otpada 23 odsto od 70 milijardi dolara koje je farmaceutska industrija prošle godine potrošila na istraživanja. Ali i oni priznaju da postoji gornja granica finansijskih mogućnosti društva.
"Spremnost na plaćanje u onkologiji veća je nego u drugim područjima zbog hitnosti, ali će postojati gornja granica", kaže Jorg Bart, vođa onkologije u njemačkoj farmaceutskoj kompaniji Boehringer Ingelheim, piše Index.hr.
( Vijesti online )