Ročište po tužbi CEZAP-a protiv Hypo banke odloženo

Iz CEZAP-a su ranije saopštili da je HAAB od majke banke iz Austrije dobila eure koje je dala klijentima, kojima nijesu ponuđeni švajcarski franci

56 pregleda0 komentar(a)
švajcarski franak, Foto: Shutterstock.com
24.09.2014. 12:58h

Pripremno ročište po tužbi koju je Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) podnio u ime oštećenih klijenata zbog podizanja stambenih kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima protiv Hypo Alpe Adria banke (HAAB) odloženo je za 31. oktobar.

Sudija Osnovnog suda, Nataša Bošković, naložila je tužiocima da u roku od osam dana isprave i dopune tužbu.

"U tužbi je potrebno navesti i označiti imena i prezimena svih 298 osoba koje u parnici imaju status tužioca i precizirati nazive ugovornih strana iz ugovora o kreditu, odnosno korisnika i davaoca kredita", rekla je Bošković na pripremnom ročištu.

Takođe je potrebno navesti pojedinačno za svaki ugovor o kreditu o kojoj se povredi u vezi sa članom ugovora radi, odnosno koji se njegov član smatra ništavnim.

Sud je donio rješenje kojim se dozvoljava učešće u svojstvu umješača Hypo Alpe Adria Developmentu na strani tuženog, nakon zahtjeva njegovog punomoćnika, Zorana Mijovića.

On je rekao da je veći broj potraživanja iz ugovora o kreditu prenijet na njegovog poslodavca, zbog čega je i tražio da stupi u svojstvo umješača na strani tuženog.

Advokat tuženog, Miloš Komnenić, uputio je Sud na neurednost tužbenog zahtjeva i podnesaka, i to činjenicom da je jedan broj potraživanja prešao na umješača u parnici.

On je naveo primjer Mihaila Vukčevića, gdje je u evidenciji tuženog utvrđeno da ta banka nikada nije s njim zaključila ugovor o kreditu, već sa Hypo Alpe Adria Leasingom, drugim nezavisnim preduzećem, a on u tužbi postoji kao tužilac.

Tužioci su rekli da će se o tome naknadno izjasniti.

Iz banke su objasnili da je kamatna stopa po kojoj su odobravali namjenske stambene kredite u švajcarskim francima 2007. i 2008. godine bila ubjedljivo najpovoljnija na tržištu. Iz HAAB-a su kazali da su u svakom momentu postupali u skladu sa zakonom, poštujući sve stavke ugovora

Tužena strana je utvrdila i da je 298 osoba u svojstvu tužilaca, što odstupa od broja 300 kako je navedeno u ranijem podnesku. Oni su ostali pri ranijim navodima, odnosno zahtjevu za razdvajanje postupka na svakog pojedinačno.

Mijović je tražio da Sud naloži tužiocima da preciziraju tužbu, navedu ko su tužioci, odnosno imena i prezimena s kim je ugovor zaključen.

"Potrebno je razdvojiti parnične postupke, jer treba provesti veći broj dokaznih predmeta, saslušati stranke i svjedoke, kako bi se jednostavnije i brže došlo do kraja", naveo je Mijović.

Punomoćnik tužilaca, Vladan Đuranović, kazao je da je bitno da ugovor tužioca i tuženog postoji i da je pravosnažan sve dok se ne raskine i ne utvrdi njegova ništavost.

Advokat tužilaca, Biljana Vuksanović, navela je da tužena strana insistira na formalnim i nesuvislim detaljima i stalno upozorava na neurednost tužbenog zahtjeva. Ona smatra da treba krenuti u suštinu spora i utvrditi činjenicu da li je došlo do kršenja propisa i da li su tužioci oštećeni.

Sud je naložio Mijoviću da dostavi ugovore o preuzimanju potraživanja iz ugovora o kreditima za tužioce. CEZAP je 17. maja prošle godine podnio tužbu podgoričkom Osnovnom sudu protiv HAAB u ime oko 300 klijenata.

Pripremno ročište trebalo je da bude održano 12. maja, ali je odloženo zbog toga što je punomoćnik tuženog, advokat Vanja Mugoša, uložio žalbu na procesno rješenje Osnovnog suda o stupanju određenih osoba na stranu tužioca.

Iz CEZAP-a su krajem jula saopštili da su ponudili HAAB-u da problem klijenata zbog podizanja stambenih kredita riješe sporazumno, odnosno pregovaranjem umjesto sudskog procesa, što su predstavnici te finansijske institucije odbili.

Predlog CEZAP-a bio je da se visina duga preračuna u eure na dan zaključenja ugovora o kreditu i da se na to plaća kamata od 6,9 odsto na godišnjem nivou, pa da se kredit vraća kao eurski.

Iz CEZAP-a su ranije saopštili da je HAAB od majke banke iz Austrije dobila eure koje je dala klijentima, kojima nijesu ponuđeni švajcarski franci. Švajcarski franak, kako su naveli, formalno nije ni ušao u Crnu Goru, a valutna klauzula je postala plod špekulativnog ponašanja HAAB.

Iz banke su objasnili da je kamatna stopa po kojoj su odobravali namjenske stambene kredite u švajcarskim francima 2007. i 2008. godine bila ubjedljivo najpovoljnija na tržištu. Iz HAAB-a su kazali da su u svakom momentu postupali u skladu sa zakonom, poštujući sve stavke ugovora.