Na papiru sve spremno protiv mafije

Ministarstvo pravde, na čijem je čelu Duško Marković, objavilo je Nacrt zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, koji predviđa poseban državni organ za sva koruptivna i krivična djela organizovanog kriminala.

Na njegovom čelu će biti glavni specijalni tužilac, koji će u istragama raditi isključivo sa posebnom policijskom jedinicom. Za složenije predmete će se formirati specijalni timovi, u kojima će biti i predstavnici drugih državnih organa važnih za istrage.

Nacrt zakona je od ponedjeljka na sajtu Ministarstva pravde, čime je, kako su objavili, otvorena javna rasprava koja traje 40 dana.

U Akcionom planu za sprovođenje strategije reforme pravosuđa do 2016., koji je usvojila Vlada na posljednjoj sjednici, piše da je planirano da poslanici do kraja godine usvoje zakon o specijalnom državnom tužilaštvu.

Kako se u septembru očekuje novi Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, glavni akcenat, ponovo će biti stavljen na ispunjavanje obaveza iz poglavlja koja se tiču pravosuđa, temeljnih prava, slobode i bezbjednosti (23 i 24).

U obrazloženju Nacrta zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, koji je dio te priče, piše da su se “tokom procesa analitičkog skrininga iskristalisale određene potrebe za daljom specijalizacijom organa za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala”.

Objavili Nacrt zakona: Ministarstvo pravde

Objašnjeno je da je donošenje zakona o specijalnom državnom tužilaštvu jedna od mjera za uspostavljanje nezavisnih, djelotvornih i specijalizovanih organa za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

U Ministarstvu pravde “Vijestima” je objašnjeno da je razlika između specijalnog tužioca po novom zakonu i sadašnjeg, to što je u pitanju poseban državni organ, sa jačim nadležnostima

Nacrtom zakona predviđeno je da se glavni specijalni tužilac imenuje iz reda rukovodilaca državnog tužilaštva ili državnih tužilaca koji ispunjavaju uslove za izbor za vrhovnog državnog tužioca (15 godina radnog staža).

Imenuje ga Tužilački savjet na predlog VDT-a, a po njegovim optužnicama će se suditi isključivo pred Specijalnim odjeljenjem Vi šeg suda u Podgorici, koje će preuzeti i predmete bjelopoljskih kolega.

“Specijalno državno tužilaštvo ima u sastavu odjeljenja i službe. Odjeljenja se organizuju za poslove krivičnog gonjenja, za finansijske istrage, za analitiku i istraživanje, međunarodnu saradnju”, piše u Nacrtu.

Specijalno državno tužilaštvo će biti nadležno za sva krivična djela organizovanog kriminala i korupcije, bez obzira na visinu propisane kazne, zatim za pranje novca i trgovinu ljudima.

Krivična djela ratnih zločina, koja su sada u nadležnosti specijalnog tužioca, biće prebačena u nadležnosti redovnih tužilaca, piše u dokumentu čijom izradom je rukovodila pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević.

U Ministarstvu pravde “Vijestima” je objašnjeno da je razlika između specijalnog tužioca po novom zakonu i sadašnjeg, to što je u pitanju poseban državni organ, sa jačim nadležnostima.

Takvo ustrojstvo postoji u Hrvatkoj gdje je USKOK pri tužilaštvu i sarađuje sa specijalnom policijskom jedinicom. Ministri pravde i unutrašnjih poslova, mjesecima unazad najavljivali su da će Crna Gora preuzeti takvo rješenje.

Policajcima neće tolerisati neposlu šnost

Nacrtom zakona predviđene su i “kazne” za neposlušne policajce.

Ako policijski službenik ne postupi po nalogu specijalnog tužioca u predmetu koji mu je dodijeljen u rad, glavni specijalni tužilac će protiv njega podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka u skladu sa zakonom kojim su uređeni unutrašnji poslovi, piše u Nacrtu dokumenta.

Za bankare koji ne poštuju naredbe sudije za istragu, predviđene i zatvorske kazne

Ukoliko Carina, Poreska uprava ili banka izignorišu zahtjev glavnog specijalnog tužioca i ne dostave mu podatke koje je tražio, to će se, predviđeno je Nacrtom zakona, tretirati kao teža povreda službene dužnosti.

Takođe, Uprava za sprječavanje pranja novca dužna je da u roku od tri dana dostavi tužiocu podatke o sumnjivim transakcijama, nakon što pribavi podatke o njima.

Na zahtjev specijalnog tužioca sudija za istragu može obavezati banku da prati platni promet na računima određenog lica i da ga o tome izvještava.

Za neizvršavanje rješenja sudije za istragu odgovorno lice u banci može kazniti do 5.000 eura, a banku do 50.000 eura. Ako ni nakon toga banka ne izvrši rješenje sudija za istragu odgovornoj osobi može izreći zatvor do izvršenja rješenja, najduže dva mjeseca.

Galerija

( Mila Radulović )