Medenica najavila da će se opet kandidovati za predsjednika Vrhovnog suda

Za Medenicu važi da ima tijesnu saradnju sa ministrom pravde Duškom Markovićem i važi za osobu od njegovog povjerenja

20 komentar(a)
10.07.2014. 18:34h

Sadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica najavila je da će se ponovo kandidovati za tu funkciju.

"Petogodišnja reforma dovela je do potpunog preobražaja crnogorskog sudstva u moderno, efikasno, transparentno i pouzdano.To mi daje podstrek da se javim za predsjednika Vrhovnog suda u sljedećem mandatu. Da li sam precijenila rezultate koje je pravosuđe postiglo i moj udio u tome, drugi će odlučiti", kazala je Medenica.

Ovo je prvi put da se nakon izmjene Ustava bira predsjednik Vrhovnog suda, kome je sada mandat ograničen na pet godina i može biti biran najviše dva puta.

Za njegov izbor neophodna je dvotrećinska većina u Sudskom savjetu, koji sada vodi Mladen Vukčević, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Mediteran i bivši visoki funkcioner DPS-a.

Predsjednika najviše sudske instance Sudski savjet bira na predlog opšte sjednice Vrhovnog suda.

Pošto ustavnim amandmanima, a ni Zakonom o sudovima, to nije precizirano, nema pravnih smetnji da to ponovo bude Medenica.

Pogotovo ako se zakoni tumače rastegljivo, kao u slučaju kandidature Filipa Vujanovića za izbor predsjednika Crne Gore.

Budući da je Sudski savjet izabran glasovima vladajuće koalicije i uglavnom SNP-a, Medenici će pozicija biti garantovana ako DPS ne nađe za njih prikladnijeg kandidata.

Isto tako, sagovornici iz pravosudnih krugova tvrde da ne treba očekivati da će većina sudija ponovo stati iza Medenice.

Oglas za čelnika Vrhovnog suda otvoren je 15 dana, a predsjednik Sudskog savjeta najavio je da će krajem jula biti izabran predsjednik najviše sudske instance.

Sadašnja predsjednica je ranije bila planirana za diplomatsku funkcije van Crne Gore. Od toga je bila odustala iz privatnih razloga.

550 slučajeva protiv Crne Gore u Strazburu

Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Dino Spilman kazao je da je trenutno u razmatranju pred tim sudom oko 550 slučajeva protiv Crne Gore.

"Različiti su povodi za obraćanje sudu, od kašnjenja u postupcima, imovinskih pitanja, neizvršenja sudskih odluka, ali nema nekih sistemskih problema", kazao je Spilman, nakon sastanka sa Medenicom.

On je pohvalio napore sudstva kada je riječ o bazi podataka i prevođenju prakse evropskog suda.

"Evropska konvencija o ljudskim pravima svakodnevno se primjenjuje u Crnoj Gori, što je i razlog sve manjeg broja zahtjeva pred sudom. Mali broj slučajeva dolazi do faze presude, jer je najveći njihov broj neosnovan, odnosno nedopustivi", rekao je Spilman.

Medenica je kazala da je u toku priprema potpisivanja Sporazuma protokola 16, koji će omogućiti crngoroskim sudijama da traže savjetodavno mišljenje od evropskih kolega o određenim slučajevima.

Galerija