Podržali Predlog zakona o nacionalnim simbolima

Predlogom zakona se definiše izbor, upotreba i isticanje nacionalnih simbola, kako javno tako i privatno

1 komentar(a)
zastava Crna Gora, Foto: Arhiva "Vijesti"
07.07.2014. 13:55h

Članovi Zakonodavnog odbora podržali su danas, većinom glasova, Predlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola. Predlog zakona podržali su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokratske partije, Socijalističke narodne partije (SNP) i Pozitivne, protiv su bila dva poslanika Demokratskog fronta (DF), dok je jedan član tog saveza bio uzdržan. Ministar za ljudska i manjinska prava, Suad Numanović, rekao je da se Zakonom omogućava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, narodima kao kolektivitetima, izbor i upotreba njihovih nacionalnih simbola. „Kao multietnička država Crna Gora ima svoje državne simbole koji je predstavljaju i izražavaju propadnost Crnoj Gori, a nacionalnim simbolima se izražava nacionalni identitet“, kazao je Numanović. Prema njegovim riječima, Predlogom zakona se definiše izbor, upotreba i isticanje nacionalnih simbola, kako javno tako i privatno, i jasno se definiše situacija kada je upotreba simbola zabranjena. „U osnovnim odredbama Predloga zakona definisano je da se o nacionalnim simbolima smatraju oni koje pripadnici manjinskih naroda i drugih nacionalnih manjinskih zajednica u Crnoj Gori upotrebljavaju za izražavanje svog nacionaolnog identiteta“, naveo je Numanović. Poslanik DF-a Emilo Labudović rekao je da ima dilemu koja proističe iz stanja odnosa u nacionalnim savjetima koji bi, kako je naveo, po tom Predlogu zakona trebalo da definišu šta su nacionalni simboli pojedinih nacionalh zajednica u Crnoj Gori.

Poslanik DF-a Emilo Labudović rekao je da ima dilemu koja proističe iz stanja odnosa u nacionalnim savjetima koji bi, kako je naveo, po tom Predlogu zakona trebalo da definišu šta su nacionalni simboli pojedinih nacionalh zajednica u Crnoj Gori
„Prvo, mi nemamo definiciju ni u Ustavu niti u bilo kojem drugom zakonu ko su manjine. I tamo gdje su konstituisani nacionalni savjeti nije definisano da li su konstituisani kao manjinski ili samo nacionalni, pa se u jednoj varijanti javljaju kao nacionalni, a u drugoj kao manjiski, kad treba uzeti novac“, kazao je Labudović. On je rekao da dok u Ustavu i nekom drugom zakonu ne bude definisano temeljna odrednica koje su nacionalne manjine, zajednice, kakva su njihova prava i njihov status, „svi drugi zakoni, sve druge odredbe koje regulišu taj status nailaze u startu na dilemu“. Numanović je rekao da je Skupština imala mogućnost za određivanje ko su nacionalne manjine koja, kako je kazao, prilikom donošenja Zakona o manjinskim pravima i slobodama "nije iskoristila to pravo". Poslanik DPS-a Luiđ Škrelja pitao je Numanovića da mu pojasni da li pojedinac ima pravo tokom privatnih proslava da ističe nacionalne simbole, i da li je obavezno da se u svakoj prilici nacionalni simbol ističe uz državni simbol. Numanović je rekao da je Predlogom zakona jasno precizirano kad se mogu nacionalni simboli upotrijebiti uz državne, navodeći da državni simboli imaju primat.

„Ne može da se upotrijebi nacionalni bez državnog, a da se to ne kazni“, naveo je Numanović. Kako je kazao, zakonom je jasno predviđeno da pojedinci na privatnim proslavama imaju pravo da ističu svoje nacionalne simbole, pojašnjavajući da u tim situacijama nije obavezna upotreba državnih simbola.

Numanović je rekao da je Predlogom zakona jasno precizirano kad se mogu nacionalni simboli upotrijebiti uz državne, navodeći da državni simboli imaju primat
Poslanik DF-a Vladislav Bojović rekao je da je osnovna dilema da li može da se govori o usklađenosti Predloga zakona sa Ustavom, ako najvišim pravnim aktom nije definisano ko su nacionalne manjine u Crnoj Gori. „Smatram da je neprihvatljivo da ministar za ljudska i manjinska prava nije u stanju da nam danas saopšti na koje se to narode ovaj Zakon odnosi“, kazao je Bojović. On je upitao Numanovića može li da mu kaže koje su to nacionalne manjine u Crnoj Gori na koje se Predlog zakona odnosi. Numanović je rekao da bi promjena Ustava proizvela promjenu čitavog seta drugih zakona, navodeći da se Predlog zakona do promjene Ustava može donijeti. On je kazao da Zakon o manjinskim pravima i slobodama jasno definiše ko su pripadnici nacionalnih manjina. „Taj Zakon je dao mogućnost da svako ko se prepozna može da formira nacionalne savjete kao pripadnik nacionalne manjine“. Radovan Obradović iz DPS-a ocijenio je da je Predlog zakona korektan i da kvalitetno rješava pitanje izbora, upotrebe i javnog isticanja nacionalnih simbola. Članovi Odbora podržali su, većinom glasova, i Predlog zakona o sprječavanju pranja novca i finasiranja terorizma. Poslanici DPS-a i SDP-a su glasali za Predlog zakona, DF je bio protiv, dok su uzdržani bili poslanici SNP-a.