Predlog DKP: Veće akcize na skuplje cigarete

Na cigarete se plaća fiksna akciza od 17,5 eura po kilogramu, i proporcionalna koja iznosi 37 odsto od maloprodajne cijene

91 pregleda0 komentar(a)
09.06.2014. 19:06h

Umjesto proporcionalne akcize na cigarete trebalo bi uvesti progresivnu koja bi bila veća za skuplje cigarete, smatra predsjednik borda Duvanskog kombinata u stečaju dr Ilija Kračković. On je naveo da bi se na taj način izjednačila konkurencija a proizvođači i uvoznici skupih cigareta ne bi "skidali kajmak".

Na cigarete se plaćaju dvije vrste akciza - fiksna i proporcionalna. Fiksna iznosi 17,5 eura po kilogramu, a proporcionalna 37 odsto od maloprodajne cijene.

"Visina fiksne akcize je veoma nepovoljna za DKP, jer je ista i za nas čije su maloprodajne cijene po paklici do 1,2 eura, dok su strane cigarete skuplje i do dva i po puta", istakao je Kračković.

On napominje da je fiksna akciza u posljednjih nekoliko godina višestruko povećana ( sa 5 eura, na 10, 15 i sada na 17,5 eura po kilogramu), "što kategorija cigareta sa niskom maloprodajnom cijenom ne može da izdrži".

"I tu je DKP jako diskriminisan u odnosu na uvoznike. Zato smo više puta do sada u kontaktima sa nadležnim predlagali da se fiksna akciza ukine za domaće proizvođače. Zbog toga u posljednje 2-3 godine DKP održava domaći program na minimumu, samo radi održavanja kontinuiteta domaćih brendova na našem tržištu, jer analize pokazuju da na njima ostvarujemo gubitak", objasnio je Kračković.

Presjekom stanja u junu 2009. utvrđen je dug DKP-a u iznosu od 30 miliona, koji se uglavnom odnosio na neizmirene poreze i doprinose, a vrlo mali dio su predstavljale neizmirene obaveze prema dobavljačima i bankama.

Stečajni postupak u DKP-u je pokrenut 25. maja 2010, a krajem ove godine ističe plan reorganizacije kada će biti poznata dalja sudbina kompanije.

Ilija Kračković

"Isti oni faktori koji su uticali na urušavanje cjelokupne crnogorske privrede, uticali i na urušavanje DKP-a, a to su sankcije koje su trajale do 1996, kao i raspad jedinstvenog jugoslovenskog tržišta... U takvim uslovima država je pravila razne ustupke kako bi održala neke privredne sisteme, odlažući plaćanje dospjelih obaveza (poreza, doprinosa, akciza), tako da su se nagomilali dugovi. Tako je nastao i enormno visok dug DKP-a, koji i danas opterećuje poslovanje", kazao je Kračković.

Što se tiče perspektive DKP-a, njegovog opstanka ili pak likvidacije krajem ove godine, kada ističe četvorogodišnji period reorganizacije, Kračković je mišljenja da postoji nekoliko scenarija.

Prva alternativa je da se krajem godine DKP privatizuje, „i da dođe strateški partner, koji će dislocirati fabriku i preuzeti upravljanje“

"Ako se ne privatizuje da DKP izađe iz stečaja. Ovo podrazumijeva da se, shodno Zakonu o stečaju ostvare osnovne pretpostavke iz Plana reorganizacije, a prije svih izmire obaveze prema povjeriocima, koje su sa 1,8 miliona svedene na nekih 300.000 eura. Osim toga, potrebno je da država reguliše dug nastao u periodu prije uvođenja stečaja", dodao je Kračković i ocijenio "da bi kompanija izlaskom iz stečaja mnogo brže našla strateškog partnera".

Treća alternativa je da se produži stečajni postupak, kroz postupak reorganizacije, još za godinu, i da se u tom periodu ulože maksimalni napori da se kompanija privatizuje.

U suprotnom, ukoliko se kompanija ne privatizuje do kraja godine ili ne ostvare pretpostavke iz Plana reorganizacije biće proglašen bankrot i uveden klasični stečaj koji vodi likvidaciji firme.

Dobri uslovi za uzgoj duvana

Proizvodnja duvana je poslije Drugog svjetskog rata predstavljala osnovni prihod velikog broja porodica iz Zete, Malesije, Lješanske nahije, Bjelopavlića. Kračković kaže da je šteta što se smanjuje uzgoj duvana jer domaći duvan izuzetnog kvaliteta.

Kada bi proizvođači bili stimulisani avansom od 50 odsto po rasađivanju duvana, dok bi im ostatak isplaćen nakon njegove predaje, Kračković smatra da bi se višestruko povećala proizvodnja. Taj model koji predlaže bio bi moguć kada bi država bila garant kod banaka, odnosno, Investiciono razvojnog fonda.

"Proizvodnja od 3.000 tona, s obzirom na izuzetan kvalitet, može se projektovati za izvoz vrijedan od oko 8 miliona eura. Da smo ove godine proizveli i 5.000 tona, mogli bi računati na izvoz po vrlo dobrim cijenama, a mi smo izvezli nešto manje od 100 tona", kazao je Kračković.

Sem berleja i hercegovca, u Crnoj Gori bi prema njegovim riječima mogla da zaživi i proizvodnja virdžinije, najkvalitetnije sorte duvana.

"Izvozna vrijednost 1.000 tona viržinije iznosi više od tri miliona eura“, objasnio je Kračković, a investiciono ulaganje se vraća za pet godina.

Prema analizi, proizvodnja duvana bi uz predloženi model finansiranja, za pet godina mogla porasti na oko 3.000 -4.000 tona, posla bi bilo za 1.200 domaćinstava, odnosno sa 1.000 sezonaca. Ova proizvodnja bi se mogla ostvariti na 1.200 hektara a potencijalni izvoz bi vrijedio 10 miliona eura.

Tvrde da nema šverca “kleopatre”

Kračković je naglasio da mora biti prisutna permanentna borba protiv sive ekonomije na tržištu cigareta.

Na pitanje "Vijesti" ima li organizovanog šverca "kleopatre", brenda koji DKP, proizvodi za stranog kupca i kako objašnjava prisustvo tog brenda u uličnoj prodaji, Kračković je odgovorio da "nema uopšte organizovanog šverca 'kleopatre'".

"Slučaj koji se desio prije desetak dana je izolovan, pojedinačan, i radi se o količini koja je minorna i nije vrijedna šire rasprave. Uprava DKP-a je odmah reagovala i pooštrila kontrolu ulaska i izlaska u fabriku, i iskreno se nadam da ćemo istrajati u tome, i da se ovo neće ponoviti", kazao je Kračković.

Galerija

Duvanski kombinat Podgorica, DKP FOTO: Luka Zeković