CEDEM: RE populaciji i dalje otežan pristup pravima

Nedostatak ličnih dokumenata, česte migracije i nizak stepen informisanosti o pravima iz domena socijalne zaštite otežavaju pristup pravima, posebno među populacijom Roma, Egipćana i raseljenih, bez regulisanog pravnog statusa.

To je jedan od zaključaka okruglog stola, koji je organizovao Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), povodom predstavljanja studija o socijalnoj zaštiti i zapošljavanju RE populacije.

„Uprkos naporima koje država preduzima, socijalni položaj RE populacije u Crnoj Gori i dalje je nezadovoljavajući, dok je po mišljenju pripadnika ove zajednice, pomoć koju država pruža nedovoljna u odnosu na probleme sa kojima se suočavaju“, saopšteno je na okruglom stolu.

Prema ključnim nalazima studija, postoje brojni indikatori koji ukazuju na izražen rizik od siromaštva i socijalne isključenosti te zajednice.

„Nedostatak ličnih dokumenata, česte migracije i nizak stepen informisanosti o pravima iz domena socijalne zaštite otežavaju pristup pravima, posebno među Romima, Egipćanima i interno raseljenim, bez regulisanog pravnog statusa“, navodi se u studiji.

Kako se dodaje, uprkos pomacima na planu obrazovanja, niska stopa aktivnosti i kritično visoka stopa nezaposlenosti jasno ukazuju na nezadovoljavajući pristup Roma i Egipćana tržištu rada, posebno kada su u pitanju žene, mladi i raseljena i interno raseljeni.

U izvještaju se navodi da većina pripadnika te zajednice nema kvalifikacije koje odgovaraju potrebama tržišta rada, što čini jednu od ključnih barijera za zapošljavanje.

Dominira neformalna zaposlenost u čijem lancu Romi i Egipćani zauzimaju posljednje mjesto, dok je broj onih koji su zaposleni na neodređeno vrijeme veoma nizak i kreće se na nivou od pet odsto radno aktivnog RE stanovništva.

„Život u hroničnom siromaštvu izlaže ovu zajednicu brojnim zdravstvenim i bezbjednosnim rizicima i često rezultira pojavom dječjeg rada koja nije sankcionisana na djelotvoran i održiv način. Rezultati zapošljavanja Roma i Egipćanima u javnom sektoru veoma su limitirani, posebno kada su u pitanju organi lokalne uprave“, pokazali su nalazi studije.

Kako se navodi, činjenica je i da poslodavci nerado primaju na posao Rome i Egipćane i rijetko im povjeravaju stručne poslove, čak i kada ispunjavaju uslove datog radnog mjesta.

„Sa druge strane, mjere socijalne politike su takve prirode da prvenstveno nastoje da saniraju posljedice siromaštva, ali ne i da podstaknu održivu integraciju RE populacije. Potrebni su dodatni napori na planu efikasnijeg planiranja, usmjeravanja i praćenja efekata mjera socijalne politike što se ne može sprovesti bez podataka o stvarnom socijalnom položaju RE zajednice“, kaže se u studiji.

Iz CEDEM-a su kazali da, činjenica da se podaci u sistemu socijalne zaštite ne vode po etničkoj pripadnosti, značajno otežava osmišljavanje i sprovođenje mjera usmjerenih ka poboljšanju položaja RE zajednice, jer se stvarni podaci često kriju iza nacionalnih prosjeka.

„Neophodne pomake koje EU očekuje od Crne Gore kada je u pitanju socijalno uključivanje marginalizovanih zajednica, nije moguće postići bez jasno definisane primjene afirmativne akcije u zapošljavanju i pristupu socijalnoj i dječjoj zaštiti, ali i znatno većeg uključivanja romskih NVO i predstavnika zajednice u definisanje prioriteta i pripremu i sprovođenje politika koje imaju za cilj postizanje suštinske ravnopravnosti RE zajednice u društvu“, ocijenili su iz CEDEM-a.

Studije su pripremljene u okviru projekta Podrška socijalnoj zaštiti romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori, koji je finansirala Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.

( Mina )