Đukanović: EU da se posveti Balkanu sa više povjerenja, a manje birokratije
On je kazao da balkanske zemlje ne očekuju da neko iz Evrope uradi umjesto njih ono što treba
Zapadni Balkan može biti razvojno najdinamičniji dio Evrope, ako se EU, kao lokomotiva evropskog progresa tome posveti suštinski, sa više povjerenja i manje administrativno birokratskog arbitriranja, poručio je premijer Milo Đukanović. "Ekonomski razvoj je preduslov i za brže demokratske promjene, za jačanje institucija i vladavine prava, za život po evropskim standardima. To je formula trajne stabilnosti Balkana, a samim tim i najbolji doprinos evropskoj bezbjednosti", rekao je Đukanović u Londonu na konferenciji Investicije u zapadni Balkan, koju organizuje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). On je kazao da balkanske zemlje ne očekuju da neko iz Evrope uradi umjesto njih ono što treba. "Da bi region postao konkurentniji i produktivniji, mnogo mogu uraditi same naše države. Moramo ići odlučnije u radikalnije strukturne reforme. Hrabrije se moramo suočavati sa slabostima i definisati djelotvornije socijalne i ekonomske politike. Potrebno je, u prvom redu, reformisati neodržive penzijske sisteme", naveo je Đukanović. Takođe, kako je dodao, potrebno je osloboditi tržište rada neučinkovite regulacije koja ograničava kreiranje novih radnih mjesta, a obrazovni sistemi moraju se upodobiti zahtjevima tržišta sa akcentom na upotrebljivom znanju, vještinama, razvoju kreativnosti i inovacijama. "U oblasti zdravstva, u saradnji sa privatnim sektorom, država treba da pruži kvalitetniju i jeftiniju zaštitu. Takođe, moramo brže otklanjati prepreke biznisu, stvarati ambijent za nova porodična, mala i srednja preduzeća", kazao je Đukanović. On je podsjetio da međunarodni indikatori upozoravaju da region, iako posljednjih godina bilježi napredak, nije najprivlačnije mjesto za biznis. "Moramo mijenjati regulative, ali i svijest, odlučno i osmišljeno napustiti praksu sporog i bojažljivog donošenja odluka. Moramo izgraditi novu kulturu ponašanja administracije prema biznisu", poručio je Đukanović. On je ocijenio da je bolja ekonomska saradnja i integracija među državama regiona siguran put za ubrzanje rasta. "Pretpostavka za to je i modernizacija transportne infrastrukture i funkcionalnije povezivanje regionalnog energetskog tržišta. Crna Gora je zainteresovana da ponovo pokrene pregovore sa susjednim državama radi postizanja dogovora o upravljanju slivovima rijeka koje protiču kroz susjedne zemlje, o izgradnji hidroelektrana na našoj i teritoriji susjednih država, koje bi bile od zajedničkog interesa", rekao je Đukanović. Da bi, kako je dodao, balkanske zemlje ostvarile planirane ciljeve razvoja, pored individualnih i zajedničkih regionalnih napora, nezaobilazna je uloga Evropske unije i multilateralnih finansijskih institucija poput EBRD. On je zahvalio EBRD na kontinuiranoj podršci i pomoći koju pruža Crnoj Gori u procesu izgradnje dinamične tržišne ekonomije. "To je vidno, posebno kroz zajedničku realizaciju infrastrukturnih projekata, kao i u korporativnom sektoru. U prethodnih sedam godina EBRD je podržala 39 projekata, sa preko 340 miliona eura, koji su mobilisali ukupne investicije u javnom i u privatnom sektoru od preko 800 miliona eura", podsjetio je Đukanović. Prema njegovim riječima, u posljednjoj deceniji Crna Gora je ostvarila veliki napredak, mjeren povećanjem dohotka po stanovniku, smanjenjem siromaštva i progresom u strukturnim reformama. "Bez obzira na značajan napredak, nijesmo zadovoljni dostignutim nivoom razvijenosti", rekao je Đukanović. Globalna kriza je, kako je dodao, otkrila ranjivost privrede Crne Gore i učvrstila svijest o potrebi daljih reformi u pravcu jačanja fiskalne i finansijske stabilnosti, unaprijeđenja poslovnog ambijenta i jačanja konkurentnosti.
Na istom mjestu premijeri Crne Gore, Srbije, BiH, Kosova...
Đukanović i predsjednici vlada Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, Hrvatske i Kosova su se sastali u Londonu na investicionom forumu Evropske banke za obnovu i razvoj o ulaganjima u zemlje zapadnobalkanskog regiona.
Foto: Twitter
Na forumu su pored premijera, i ministri, kao i preduzetnici i čelnici međunarodnih kompanija,koji će raspravljati o uslovima i klimi za investiranje, diversifikaciji snabdijevanja energijom, infrastrukturi i trgovinskoj integraciji, navela je EBRD.
Evropska komisija, EBRD i drugi činioci u Zapadnobalkanskom okviru za investicije (WBIF) uvjereni su da najprije treba povećati ulaganja u insfrastrukturne projekte transevropske energetske i transportne mreže, što se smatra bitnim za pospješenje trajnijeg privrednog rasta, zapošljavanje i trgovinu.
Opšti je zaključak da se tržište zapadnog Balkana mora što više objediniti da bi postalo privlačno za ulaganja i isplativo za krupnije poslove. Komisija u Briselu će iz sredstava podrške za potencijalne kandidate i kandidate za članstvo na zapadnom Balkanu izdvojiti oko milijardu eura bespovratne pomoći.
Galerija
( Vijesti online )