Slika sa Obamom dobra za izbore

Iako susreti traju najviše pola sata i nemaju protokol, njihovim spinovanjem može se steći utisak da se ostvaruje napredak

297 pregleda47 komentar(a)
09.02.2014. 17:14h

Uticaj lobista presudan je za organizovanje susreta lidera malih država sa američkim zvaničnicima, jer ti razgovori nemaju veliki politički značaj za Bijelu kuću. Zbog toga se većina lidera u regionu, više od svog političkog autoriteta, mora uzdati u uticaj lobističke kuće koju angažuje.

Iako time neće bitno uticati na američku politiku prema državi koju predstavljaju, balkanski političari dobijaju priliku da fotografije i poruke sa susreta koriste za medijsku promociju na domaćem terenu.

Ekspert za lobiranje Duško Krsmanović tvrdi da se susreti sa najvišim američkim zvaničnicima ne mogu organizovati bez lobiranja. Male države, smatra on, teško dolaze na dnevni red i obično se tretiraju po protokolarnim obrascima Bijele kuće ili Stejt departmenta.

“Dobro usmjerenim lobiranjem moguće je biti više prisutan na toj izvršnoj agendi, posebno kod Stejt departmenta. Ostaje pitanje koliko zaista ima koristi od takvih susreta, sem političke koristi na domaćem terenu. Iako susreti traju najviše pola sata i nemaju poseban protokol, njihovim spinovanjem može da se stekne utisak da se ostvaruje neki napredak”, tvrdi Krsmanović.

Đukanovićevo proljeće

Crnogorski premijer trebalo bi da se tokom maja sretne sa američkim potpredsjednikom Džozefom Bajdenom, što će mu biti prvi susret na tom nivou nakon četiri godine.

Đukanović i Hilari Klinton

Premijer je u međuvremenu Bajdena i državnu sekretarku Hilari Klinton sreo na ustoličenju pape Franja u Vatikanu, dok je priliku za fotografisanje sa Barakom Obamom iskoristio na prijemu američkog predsjednika u vrijeme godišnje skupštine UN.

Đukanović i Bajden, Foto:gov.me

Iz Đukanovićevog kabineta tada je objavljeno da je premijer sa američkim zvaničnicima razgovarao o saradnji dvije države i perspektivi Crne Gore u NATO.

Posljednja zvanična posjeta crnogorskog premijera Bijeloj kući bila je 2011. kada se Igor Lukšić, između ostalog, sastao sa Bajdenom i Klinton.

Bajden i Lukšić, Foto: Duško Miljanić

S druge strane, predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić je u posljednja četiri mjeseca u dva navrata bio u Vašingtonu, ali je Nensi Pelosi, predsjednica demokrata u Kongresu, najuticajnija političarka sa kojom se sastao.

Ranko Krivokapić i Džon Mekejn, Foto: Skupština

Krsmanović smatra da malim državama nema prisustva u američkoj politici bez dobre lobističke strategije.

“Lobiranje je kod nas još uvijek nedovoljno shvaćeno, pa nema pravog pristupa koji može dovesti do rezultata. Pravilniji pristup podrazumijeva kontinuitet i pouzdane partnere koji imaju kontakte na osnovu svog kredibiliteta” .

Mnogi samo na doručak

Iako nijesu često ulazili u Bijelu kuću, priliku da otputuju u Vašington crnogorski političari koristili su u vrijeme Nacionalnog molitvenog doručka, skupa koji se tradicionalno oranizuje prvog četvrtka u februaru.

Iako su predstavnici vlasti i opozicije doručku u Vašingtonu davali prvorazredni značaj, Krsmanović ističe da se radi o medijski prenaduvanom događaju kojim se stvara slika prestiža i moći.

Pojašnjavajući da je predsjednik SAD samo formalni domaćin, on je istakao da se na doručku okupi oko tri hiljade ljudi, od kojh se rijetki nađu u blizini predsjednika.

“Pozivnice mogu stići sa raznih strana, a obično iz kabineta nekog od članova Kongresa ili administracije Bijele kuće. To ne treba smatrati posebnim uspjehom niti refleksijom jakog uticaja u SAD. Ako ste savjetnik u nekom domaćem ministarstvu, vrlo vjerovatno ćete sjedjeti do osobe sličnog ranga iz SAD”, istakao je Krsmanović.

Kosovo i RS ne žale za lobiste

Krsmanović ističe da balkanske države nemaju velikog uticaja u Vašingtonu, jer uglavnom angažuju manje poznate lobističke kuće. Crna Gora godišnje plaća oko pola miliona dolara kompanijama "Orion stratedžis" i "Ref grup", dok premijera radi Srbija za lobiranje troši oko 1.5 miliona.

"Lobisti u Americi malo znaju o nama, i treba im stalna pomoć sa lokala, koju kod nas i dalje nemaju. Time je njihov uticaj znatno ograničen. Kosovo je lobiralo intenzivnije, a rezultati su svakako doprinijeli bržem dobijanju nezavisnosti. Solidne efekte u lobiranju ostvaruje i Republika Srpska koja ima posebna predstavništva u Briselu u Vašingtonu, ali i povremene ugovore sa lobi kućama", tvrdi on.

Galerija