Vučković: Procedura izbora članova Tužilačkog savjeta izvršena na zakonit način
"Pravno je stanovište tužilačke organizacije da niko od kandidata nije imao zakonske smetnje da bude na inicijalnim listama"
Procedura izbora članova Tužilačkog savjeta izvršena je na zakonit i transparentan način, ocijenio je vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca, Veselin Vučković, navodeći da niko od članova Konferencije nije imao primjedbi na postupak, tok glasanja i izbor članova iz reda državnih tužilaca.
Vučković je u reagovanju dostavljenom agenciji Mina naveo mišljenja tužilačke organizacije vezana za proceduru i izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca.
"Državnotužilačka ogranizacija je u propisanom roku sprovela postupak za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca. U postupku izbora, na osnovu lista kandidata koji su dobili najviše inicijalnih predloga tužilačke organizacije, Konferencija državnih tužilaca, kojoj je od 111 državnih tužilaca i zamjenika prisustvovalo 107 državnih tužilaca i zamjenika", naveo je Vučković.
On je naveo da je su sa liste kandidata za članove Tužilačkog savjeta iz Vrhovnog i dva viša državna tužilaštva na kojoj se nalazilo osam kandidata, tajnim glasanjem izabrana četiri kandidata koji su imali najveći broj glasova.
"Izabrani su Petar Kapuci sa 75 glasova, Veselin Vučković 66 glasova, Miljana Radović 64 i Ljiljana Lakić sa 42 glasa, a rezultati glasanja su javno objavljeni na Konferenciji državnih tužilaca", podsjetio je Vučković.
Kako je ocijenio, procedura izbora članova Tužilačkog savjeta je izvršena na zakonit i transparentan način, "pogotovo, ako se ima u vidu da niko od prisutnih članova Konferencije nije imao primjedbi na postupak, tok glasanja i izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca".
"Dakle, dominantno je pravno stanovište tužilačke organizacije da niko od kandidata koji se našao na listama nije imao nikakve zakonske smetnje da bude na inicijalnim listama i da bude izabran za člana Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca pa ni u pogledu uslova propisanih u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu", rekao je Vučković.
Prema njegovim riječima, u Zakonu je predviđeno da članovi Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca i uglednih pravnika mogu biti ponovo birani za člana Tužilačkog savjeta po isteku četiri godine od prestanka prethodnog mandata u Tužilačkom savjetu.
"To znači da se ova odredba odnosi na buduće izbore članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca koji budu izabrani u postupku opšteg izbora, a ne na zamjenike državnih tužilaca koji još uvijek nemaju funkciju državnog tužioca", naveo je Vučković.
Takvom stavu, dodao je on, u prilog ide i odredba člana iz Ustava koja zabranjuje povratno dejstvo zakona i drugih propisa, kod činjenice da navedenim zakonom nije izričito propisano da sadašnji članovi Tužilačkog savjeta iz reda zamjenika državnih tužilaca, kojima još nije istekao mandat, ne mogu biti ponovo izabrani u novi Tužilački savjet.
"Takođe, tokom pripreme zakonskog teksta, u razmjeni stavova i mišljenja predstavnici Ministarstva pravde potvrdili su ovakav stav da se ovo zakonsko rješenje ne odnosi na prvi izbor Tužilačkog savjeta po novom zakonu, već na buduće izbore", ukazao je Vučković.
Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje da li to podrazumijeva i ovlašćenje da Vujanović ne proglasi sastav Tužilačkog savjeta koji je, kako je rekao, legalno i legitimno izabrala Konferencija državnih tužilaca.
"S tim u vezi ukazujemo na nedavni izbor sudija Ustavnog suda. Ustavnim amandmanom propisano je da "isto lice može biti birano samo jednom za predsjednika ili sudiju Ustavnog suda", a da je Skupština Crne Gore, jednog sudiju Ustavnog suda na predlog Predsjednika Crne Gore, a jednog sudiju na predlog nadležnog odbora, izabrala za sudije Ustavnog suda, iako su u prethodnom mandatu bile sudije Ustavnog suda, pa čudi ovako različito tumačenje u gotovo identičnom slučaju", rekao je Vučković.
On je pitao da li takav prilaz i odnos prema državnom tužilaštvu, u vezi sa nizom aktivnosti koje su prethodile takvoj odluci, ide u pravcu jačanja njegovog ustavnog položaja i integriteta, što je proklamovano kao cilj ustavnih promjena i jačanja vladavine prava.
( Mina )