Predlog štednog budžeta nije prošao: Kako troše državni novac paziće 2015.

Iz izvršne i zakonodavne vlasti odgovornost za kašnjenje usvajanja zakona prebacuju jedni na druge

0 komentar(a)
10.01.2014. 18:00h

Svi budžetski potrošači mogu i dalje biti “relaksirani” u trošenju novca poreskih obveznika zato što predlog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kojim je trebalo da bude sankcionisano nezakonito trošenje novca, nije stupio na snagu prvog januara ove godine kako je prvobitno bilo planirano.

“Vijesti” su tražile odgovor od Ministarstva finansija i Skupštine zašto taj akt nije usvojen u skladu sa zacrtanim rokovima. Iz izvršne i zakonodavne vlasti odgovornost su prebacili jedni na druge.

Jedan od najvažnijih ciljeva tog ključnog sistemskog zakona je jačanje odgovornosti za zakonito korišćenje novca iz budžeta kroz unapređenje kontrole i nadzora u cilju osiguranja fiskalne discipline i donošenje odgovarajuće kaznene politike.

“Predlog će biti razmatran na odboru na jednoj od prvih sjednica u ovoj godini sa namjerom da plenum raspravi taj predlog na sjednici u martu kada počinje prvo proljećno zasjedanje”, kazao je Damjanović
Državna revizorska institucija (DRI) je u izvještajima o reviziji završnog računa budžeta u posljednjih nekoliko godina ukazivala na nepoštovanje zakonskih procedura u trošenju novca poreskih obveznika. Preporuka Centralne banke (CBCG) je usvajanje tog akta.

Ministar finansija Radoje Žugić više puta je tokom prošle godine istakao da niko ne može uzeti za pravo da neodgovorno i nezakonito troši budžetski novac, kao i da će predlog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti omogućiti da svako snosi odgovornosti za kršenje budžetske discipline, uključujući i ministra.

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, budžet i finansije i poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović kazao je da je uvažio molbe iz Ministarstva finansija da raspravu o tom važnom sistemskom aktu obave nakon usvajanja zakona o budžetu za 2014. godinu i uobičajene decembarske „gužve“ u Skupštini i na odborima.

“Predlog će biti razmatran na odboru na jednoj od prvih sjednica u ovoj godini sa namjerom da plenum raspravi taj predlog na sjednici u martu kada počinje prvo proljećno zasjedanje”, kazao je Damjanović.

Ministarstvo finansija tvrdi da nije tražilo odlaganje usvajanja tog akta, te da pretpostavljaju da nije bio uvršten u dnevni red tokom jesenjeg zasjedanja Skupštine zbog toga što je agenda bila zgusnuta, kao i zbog činjenice da je priprema budžeta za 2014. godinu već bila u toku i to u skladu sa postojećem zakonom koji tretira tu oblast.

Vlada nije tražila odlaganje, Skupština bila u gužvi: Žugić (Foto: Luka Zeković)

„Planirano je da budžet za 2015. godinu bude usklađen sa predloženim fiskalnim pravilima“, rekli su u tom Vladinom resoru.

Prvobitno je bilo planirano da ovogodišnji budžet bude usklađen sa novim budžetskim pravilima.

Damjanović je objasnio da je posebno važno da taj akt bude donesen prije kraja marta, kada počinje planiranje budžeta za 2015. godinu.

“Isto važi i za mehanizam donošenja završnog računa sa rokovima koje bi definisao novi zakon. Očekujem da će rješenja u novom zakonu koja definišu pojedina fiskalna pravila, jasne sankcije za kršenje zakona i ministra finansija i ostalih subjekata, te rješenja koja se tiču dužih rokova za učešće skupštine u budžetskom procesu i povećanje transparentnosti tog procesa obezbijediti da DRI ima manje posla kod revizije završnog računa. Drugim riječima, da se budžetski proces konačno sprovodi zakonito, efikasno i efektivno”, istakao je Damjanović.

Predlogom je, između ostalog definisano, da su budžetski izvršioci materijalno odgovorni u slučaju prouzrokovanja finansijske štete potrošačkoj jedinici zbog protivpravnih aktivnosti, a utvrđene su kaznene odredbe. Zavisno od prekršaja odgovornog lica, propisana je kazna u rasponu od 200 do 1.000 eura koju je odgovrno lice dužno da uplati za lakše prekršajne postupke i kaznom od 400 do 4.000 eura za teže prekršaje.

Iz Ministarstva su naveli da su nezavisno od rokova usvajanja tog zakona, u potpunosti posvećeni stabilizaciji javnih finansija.

„U tom smislu je ukupna politika Ministarstva finansija u 2013. godini bila usmjerena na zaustavljanje trenda pogoršanja fiskalnih parametara budžetskog deficita i nivoa javnog duga. Stoga smo bili posvećeni implementiranju brojnih mjera fiskalne politike, zahvaljujući kojima je postignut značajan napredak u segmentu javnih finansija koji najbolje potvrđuju ostvareni rezultati. Prihodi za prošlu godinu naplaćeni su u iznosu od 1,2 milion eura što je za 114 miliona, odnosno, 10,2 odsto više u odnosu na godinu ranije“, rekli su u ministartsvu.

Zakon usvojiti prije priprema budžeta za narednu godinu: Šehović i Damjanović (Foto: Savo Prelević)

Šehović: Zakon hitno usvojiti

Član Odbora za ekonomiju i poslanik SDP-a Damir Šehović smatra da predlog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti treba što hitnije usvojiti jer on, između ostalog, propisuje jasne kaznene odredbe za one koji bi ušli u zonu kršenja pravila.

“Zato umjesto pitanja zašto se tražilo odlaganje usvajanja zakona treba pažnju usmjeriti na što hitnije usvajanje. Podsjetiću da je postignut dogovor da se održi vanredna sjednica do kraja februara koja bi bila posvećena zakonima kojima se bliže oporezuju igre na sreću, rokovima izmirenja novčanih obaveza i mjenici”, naveo je Šehović, dodajući da je jedna od mogućnosti da se na dnevnom redu te sjednice nađe i važni sistemski zakon.

Predviđena stroga pravila i ostavka ministra

Predlog zakona koji je ušao u skupštinsku proceduru pretrpio je drastične izmjene u odnosu na rješenja koja je definisala radna grupa. Radna grupa, koju su činili predstavnici Vlade (Ministarstvo finansija kojim je rukovodio Milorad Katnić), Skupštine, Državne revizorske institucije (DRI) i Centralne banke (CBCG), definisala je pravila u oktobru 2012. i uputila Vladi na usvajanje.

Izvršna vlast je tek u julu prošle godine usvojila taj akt i uputila ga Skupštini. U periodu kada je radna grupa pripremila predlog tog važnog akta aktuelni ministar finansija Radoje Žugić bio je guverner CBCG.

Maksimalno zaduženje 60 odsto BDP-a

Prema konačnom predlogu zakona, utvrđen je limit maksimalnog deficita na nivou od tri odsto BDP-a, maksimalnog nivoa zaduženosti do 60 odsto, dok ukupan iznos garancija ne smije da pređe 15 odsto BDP-a. Ideja radne grupe bila je da deficit bude na nivou od jedan odsto BDP-a i to samo u slučaju projektovane stope rasta realnog BDP-a manje od 1,5 odsto, što će se primjenjivati od 2016. godine.

Do tada deficit budžeta u 2014. ne smije biti veći od dva odsto BDP-a, odnosno od jedan odsto u 2015. godini. Kada je riječ o dugu, radna grupa je predložila da Vlada zaduženje države postepeno do 2024. godine svede na 30 odsto BDP-a. Ukupan iznos državnih garancija, kako je predložila radna grupa, ne bi smio preći 10 odsto BDP-a.

Prema Predlogu zakona, ako prilikom izvršenja budžeta dođe do odstupanja utvrđenih limita za deficit i zaduženje onda ministar finansija o odstupanjima obavještava Vladu sa razlozima zbog čega je tako i predlaže mjere za otklanjanje utvrđenih odstupanja. Isto rješenje je utvrdila i radna grupa koja je smatrala da uz obavještenje ministar treba da dostavi Vladi i svoju ostavku u zatvorenoj koverti.

Galerija

vreća novca FOTO: Shutterstock
Radoje Žugić FOTO: Luka Zeković