PRIČAJMO O NATO-U

Crna Gora treba da bude vojno neutralna

Ne smijemo da dozvolimo da NATO postane neka vrsta nadvlade. Ali NATO je postao strateški instrument prije svega Amerikanaca i to naročito posle 1991…

379 pregleda2 komentar(a)
NATO, Foto: Nato.int
03.01.2014. 16:48h

Američki biznismen M. E. Lacenaire, predsjednik Evropske trgovačke kompanije iz Njujorka, piše kralju Nikoli 14. juna 1912. tražeći koncesiju za izgradnju „Novog Monte Karla“ na Skadarskom jezeru i nudi kao početni kapital sumu od ondašnjih pet miliona dolara! Između ostalog, on kaže:

“Na svojim putovanjima prošao sam malo ne cijeli svijet i vidio na raznim stranama podosta krasota prirode, pa smijem smjelo uztvrditi da prirodne krasote junačke Crne Gore svim prirodnim krasotama svijeta dostojno se uzporediti mogu...

Nije sumnje da bi promet stranaca u Crnu Goru porastao uveliko. Kada bi se tom pitanju posvetila ozbiljna pažnja, a što za jednu zemlju znači živi promet stranaca pokazuje nam Italija, Španija, francuska rivijera, Tirol, Egipat itd. a napose Švicarska. Mi smo pripravni podići na podesnoj točki (jamačno na Skadarskom jezeru) mondialno poduzeće poput Monte Karla u savezu sa nizom modernih vele hotela i klimatičnih liječilišta...

Ne tajeći da je taj poduhvat za nas i naš američki kapital istina rezultat poslovne namjere, ne može se ipak poreći da je i po Crnu Goru i njezine žitelje od neizmjerne vrijednosti da se atrakcijom Kazina, nizom modernih hotela i eventualnih klimatičnih liječilišta kao u Švicarskoj, navrne internacijonalni promet stranaca u kršnu Crnu Goru.“

Bivši njemački kancelar Helmut Šmit dao je svojevremeno intervju njemačkom listu „Die Zeit“, a nedjeljnik NIN preuzeo 13.11. 2008. Kao nekadašnji predsjednik vodeće zemlje EU o NATO-u izjavio je, između ostalog, sljedeće: “Sjevernoatlantska alijansa je bila odbrambeni savez, a ne savez za transformaciju svijeta. Sve dok je NATO bio odbrambeni savez, njegovo postojanje je bilo poželjno.

Ali mi ne bi trebalo da učestvujemo u pretvaranju NATO u instrument za transformaciju stranih država, iako to neki političari predstavljaju kao izraz odgovornosti svjetske politike.

Ne smijemo da dozvolimo da NATO postane neka vrsta nadvlade. Ali NATO je postao strateški instrument prije svega Amerikanaca i to naročito posle 1991… Prema pisanju američkih novina, od presudnog značaja za to su ljudska prava. Ali ako čitate 'neokonzervativnog“ stratega Roberta Kejgana, onda se prepoznaju imperijalni motivi u pozadini te ideje...

U slučaju Kosova i Bosne, svjesni smo teškog propusta - da je intervencija pod plaštom humanitarnog djelovanja predstavljala kršenje Povelje UN sa stanovišta međunarodnog prava (a učešće Njemačke je predstavljalo kršenje Ugovora dva plus četiri koji je osnova za naše ponovno ujedinjenje). Sa ovom greškom moramo svi da živimo.

UN i Savjet bezbjednosti ne mogu da prisile nijednu državu da učestvuje u vojnoj intervenciji; ne mogu ni ministarski savjet Sjevernoatlantske alijanse ili generalni sekretar NATO-a...

Dobri odnosi sa našim susjedima su za nas Njemce mnogo važniji od učešća u konfliktima na Kavkazu, Hindukušu ili na Tibetu. U svijetu postoje problemi koje mi ne možemo da riješimo. To važi za politiku i za strategiju. Rješive probleme treba da riješimo ako smo za to kadri. Nerješiva pitanja treba da ostavimo po strani.“

Iz predloga M. E. Lacenaire i zapažanja Helmuta Šmita nije teško izvesti zaključak da Crna Gora treba da bude vojno neutralna, upravo poput Švajcarske. Crna Gora treba da dugoročno gleda svoj interes, a ne, kako navodi Helmut Šmit, da ispunjava tuđe “imperijalne motive u pozadini te ideje”.

Ovaj tekst je dio projekta "Pričajmo o NATO-u", koji Vijesti realizuju uuz podršku Ambasade SAD u Podgorici