Bez podrške predlog o prazniku Njegoševog rođenja

Za Predlog su glasali pet poslanika DPS i SNP, protiv su bili dva predstavnika DF, dok su uzdržani bili tri poslanikaSDP i Pozitivne Crne Gore

51 pregleda0 komentar(a)
05.12.2013. 13:50h

Članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu nijesu danas podržali Vladin Predlog izmjena zakona o državnim i drugim praznicima, kojima je predviđeno da 13. novembar, dan rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, bude državni praznik.

Za Predlog su glasali pet poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijalističke narodne partije (SNP), protiv su bili dva predstavnika Demokratskog fronta (DF), dok su uzdržani bili tri poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) i Pozitivne Crne Gore.

Predstavnica Ministarstva kulture, Dragica Milić kazala je da Predlog predviđa da 13. novembar, dan Njegoševog rođenja, bude praznik crnogorske kulture.

"Dan će biti posvećen Njegošu i biće označen kao Crnogorski dan kulture. Svake godine će se 13. novembra organizovati manifestacije koje bi bile posvećene Njegoševom djelu", rekla je Milić.

Ona je pojasnila da je motiv za donošenje zakona da se afirmiše djelo najznačajnijeg crnogorskog mislioca i stvaraoca.

"Dan će biti posvećen Njegošu i biće označen kao Crnogorski dan kulture. Svake godine će se 13. novembra organizovati manifestacije koje bi bile posvećene Njegoševom djelu"
"Vrijeme je pokazalo da je Njegoševo djelo podjednako inspirativno različitim generacijama i nacijama, jer se Njegoš izučava na mnogim slavističkim katedrama u svijetu", navela je Milić.

Slaven Radunović iz DF rekao je da mu je drago da se iz Vlade može čuti dosta riječi o Njegošu.

"Njegoš je posljednjih godina bio stavljen po strani zbog svoga djela, jer je vlast kreirala drugačiju klimu. Drago mi je što se na 200. godišnjicu od Njegoševog rođenja podnesi ovakav zakon", kazao je Radunović.

On je naveo da je Njegoš obilježio istoriju Crne Gore, ocjenjujući da Njegoševska Crna Gora odudara od današnje države i politike Vlade.

"Taj dan treba da bude neradan, jer se radi o važnoj ličnosti", rekao je Radunović.

On smatra da je nazivanje 13. novembra crnogorskim danom kulture, pokušaj naknadne promjene Njegoševog idintiteta.

"To je pokušaj da se Njegoš prevede iz jedne etničke strukture u drugu.Vlada predlozima cereminijalnog karaktera hoće da produbljuje loše odnose između etničkih grupa, i želi da skrene priču sa važnijih tema", saopštio je Radunović.

On je kazao da ukoliko Vlada želi da dobiju podršku za predlog onda se mora promijeniti naziv praznika u Njegošev dan kulture Crne Gore.

"A da se od Njegoša Srbina pravi Njegoš Crnogorac to nema smisla", rekao je Radunović.

Vladislav Bojović iz DF smatra da Predlog zakona nema ustavno utemeljenje.

"Nakon dužeg perioda u kojem se vlast distancirala od Njegoša, sada se intimizira sa njim. Predlog zakona se koristi u dnevno političke svrhe. Zamolio bih vlast da ne uvlači Njegoša u blato dnevne politike, jer vlast nije dostojna Njegoša", rekao je Bojović.

"Nakon dužeg perioda u kojem se vlast distancirala od Njegoša, sada se intimizira sa njim. Predlog zakona se koristi u dnevno političke svrhe"
Jovan Martinović iz DPS-a kazao je da za razliku od opozicije zna da su svi jubileji koji se odnose na Njegoša bili obilježavani.

On smatra da Njegoša treba štititi od mitomanije.

"To se odnosi na sve godine kada je opozicija predstavljala Njegoša kao većeg Srbina nego Crnogorca. Slažem se formulacijom da je Njegošev dan praznik crnogorske kulture. Opozicija hoće da ljubomorno čuva Njegoša kao većeg Srbina nego Crnogoca, a ipak su stvari drugačije", naveo je Martinović.

Poslanik DPS-a Milorad Vuletić je upitao da li je ovo država Crna Gora i da li je Njegoš bio gopodar Crne Gore ili neke druge države.

"Čiji će biti praznik nego crnogorski. Nije mi jasna sva priča jer sam mislio da će svi podržati ovakav predlog", rekao je Vuletić.

Bojović je kazao da je vlast stvarala podjele i da je pojam crnogorski problematičan, "jer se u njemu kriju diskriminacija i asimilacija".

"Moramo da prihvatimo da je Crna Gora građanska država, i da se predstavnički dom ne zove crnogorski parlament već Skupština Crne Gore", naveo je on.

Radunović je kazao da, fudbalskim rečnikom rečeno, "vlast najboljeg igrača protivničkog tima želi da prebaci u svoju ekipu".

Draginja Vuksanović iz SDP-a kazala je da su svi svjesni da je Njegoš dao ogroman doprinos, i da smatra da njemu pripada više dana, a ne samo jedan.

"To je trebalo nazvati Njegoševim danima kulture a ne da se slavi samo jedan dan kao praznik", rekla je ona.

Draginja Vuksanović iz SDP-a kazala je da su svi svjesni da je Njegoš dao ogroman doprinos, i da smatra da njemu pripada više dana, a ne samo jedan
Poslanik SNP-a Obrad Gojković kazao je da u Podgorici nedavno osveštan hram, i da su na tom događaju bili pripadnici svih nacija i konfesija.

"Ne znam kako ne učimo na tom primjeru kako treba da se ponašamo i da učimo od njih bez obzira što je ovo građanska država", kazao je on.

Poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić rekla je da će ta partija podržati zakon ukoliko budu prihvaćeni njihovi amandmani.

"Čiji će biti praznik nego crnogorski. Nije mi jasna sva priča jer sam mislio da će svi podržati ovakav predlog"
Prema njenim riječima, kultura je širi pojam od promovisanja bilo kojeg pjesnika.

"Trebalo bi slaviti Dan umjetnika, i da se u Rožajama slavi Iso Kalač, u Bijelom Polju Avdo Međedović i mnogi drugi književnici u ostalim gradovima", navela je Jasavić.

Predsjednik Odbora, Rifat Rastoder kazao je da uz uvažvanje motiva za donošenje zakona, ima rezerve prema njemu.

On je kazao da su predstavnici SDP-a u Vladi sugerisali da rođenje Njegoša bude Dan kulture.

"Nijesam od onih koji ima rezervu prema pjesničkom djelu Njegoša, i smatram da je to pjesnički i filozofski genije, a drugo je pitanje savremeno čitanje Njegoša, jer njegovo prilagođavanje sadašnjem vremenu govori o nama a ne o njemu", naveo je Rastoder.

Milić je rekla da je namjera Ministarstva bila dobra, i da je Njegoš zaslužio da se dan njegovog rođenja slavi kao praznik crnogorske kulture.

Ona je kazala da je Njegošev identitet intrigantno pitanje, i da se rasprava o tome vodi u dnevno političke svrhe, "a lako se može utvriditi kakav je bio njegov identitet".

"Postoji Njegošev testament u kome se obraća Crnogorcima, a u Njegoševom pasošu piše da je Crnogorac, to su dva dokumenta koja govore o njegovom identitetu", rekla je Milić.

Radunović je na te tvrdnje reagovao i upitao Milić "ko je nju pitao šta misli o Njegoševom identitetu".

"Da li ste Jugoslovenka ako imate Jugoslovenski pasoš. Ne može činovnik Vlade da drži predavanje o bilo čijem identitetu", rekao je Radunović.