Da nije "procjene zaliha" Plantaže bi bile u minusu

Za devet mjeseci ove godine pad prihoda od prodaje smanjen je za četvrtinu ili pet i po miliona, sa 20,7 na 15,2 miliona

172 pregleda19 komentar(a)
05.12.2013. 06:29h

Ogroman pad prihoda, rast zaliha gotovih proizvoda i dospijeće kredita koji su ranijih godina uzimani za pokriće redovnih troškova i u manjem dijelu za investicije, su problemi koji ugrožavaju normalno poslovanje Plantaža, nekada jedne od najuspješnijih crnogorskih kompanija.

Za devet mjeseci ove godine prihod od prodaje smanjen je za četvrtinu ili pet i po miliona, sa 20,7 na 15,2 miliona. I pored toga, formalna dobit za ovaj period iznosi 960.000 eura, odnosno manja je za svega 200.000 nego u prošlogodišnjih devet mjeseci.

Ova dobit ostvarena je zahvaljujući, prema izjavama upućenih sagovornika “Vijesti”, spornoj stavci u bilansu uspjeha “povećanje vrijednosti zalihe učinaka” koja je iznosila 8,6 miliona eura.

Od 2008. do 2012. kompanija je uzela kredite od 26,2 miliona eura, a vratila starih ili kredita dospjelih u tom periodu u iznosu od 14,6 miliona. Od ovih ukupnih kredita svega 6,2 miliona potrošena su na investicije, a čak 20 miliona na pokriće troškova i održavanje likvidnosti
Kompanija nije ostvarila prihod u ovom iznosu i taj novac nije dobijen, već predstavlja računovodstvenu kategoriju koja u ovom slučaju presudno utiče na konačnu dobit. Da ove stavke nema u bilansu uspjeha, neto rezultat bio bi negativan u iznosu od 7,7 miliona eura.

Od početka ekonomske krize 2008. godine ova stavka postaje sve veća i iznosila je od 3,3 do 6,3 miliona eura, odnosno svake godine od 2009. bila je veća od ukupnog ostvarenog profita.

Na osnovu ovako dobijenog profita, bez stvarnog prihoda novca u tom iznosu, dijeljena je dividenda i visoke plate i naknade menadžmentu, stambeni krediti, pomoć i donacije.

U istom periodu značajno se povećavaju krediti koje kompanija uzima većinom za pokrivanje troškova i manjim dijelom za investicije. Za pet godina (2008-2012) kompanija je uzela kredite od 26,2 miliona eura, a vratila starih ili kredita dospjelih u tom periodu u iznosu od 14,6 miliona.

Od ovih ukupnih kredita svega 6,2 miliona potrošena su na investicije, a čak 20 miliona na pokriće troškova i održavanje likvidnosti.

Na primjer, u 2011. godini kompanija je potrošila šest miliona eura kredita samo za održavanje likvidnosti, a prema konsolidovanom bilansu uspjeha, prikazana je dobit od 2,7 miliona, dok je stavka o “povećanju zaliha” u bilansu uspjeha vrijedila četiri miliona.

U izvještajima revizora podgoričke kompanije KPMG, objavljenim na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti, ova stavka nije sporna i u skladu je sa Zakonom o računovodstvu i reviziji.

Izvršni direktor Plantaža od 2008. godine, Verica Maraš, kazala je u odgovoru na pitanje “Vijesti” da kompanija primjenjuje ovu računovodstvenu politiku zbog specifičnosti vinogradarsko-vinarske proizvodnje koja se odnosi na tehnološke postupke i dinamiku tih postupaka u pripremi, doradi, višegodišnjem odležavanju i starenju vina, kao i rizika koje ti postupci sa sobom nose.

"Zalihe vina i prirodnih rakija, njihov kvalitet, količina, struktura i cijena su predmet svakodnevnog praćenja i analiza rukovodnih struktura i u direktnoj su vezi sa proizvodnjom vinskog grožđa, s jedne strane, i prodaje flaširanih proizvoda vina i rakija s druge strane. Više je razloga koji su uticali na ovo povećanje. Svakako da je najvažniji proširenje proizvodnih kapaciteta kao prioritetni dugoročni strateški cilj kompanije. U zadnjih 15 godina zasađeno je preko 1.000 hektara novih zasada vinove loze. U periodu od 2008. do 2013. zasađeno je 445,36 hektara novih vinograda. Prerađivački kapaciteti vinarskog podruma u ovom periodu prošireni su za novih šest miliona litara. Ovome treba dodati i količine iz otkupa vinskog grožđa od poljoprivrednih proizvođača", navela je Maraš.

Kazala je da je na povećani nivo zaliha uticala i promjena u strukturi prodaje, odnosno pad prodaje prirodnih rakija i rast prodaje vrhunskih vina, kao i da je količina, struktura i cijena zaliha vina i prirodnih rakija poslovna tajna.

Od 2008. ukupne investicije kompanije iznosile su 19,7 miliona eura, dok je računovodstvena vrijednost amortizacije iznosila 21,2 miliona, što znači da je kompanija gubila na vrijednosti
"Prema Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS2), zalihe gotovih proizvoda se vode po neto prodajnoj cijeni (umanjenoj za troškove prodaje). Cijene rinfuz vina se vode po cijeni koštanja (koja je uslovljena, s jedne strane, visinom troškova proizvodnje 1kg grožđa, a s druge strane, količinom proizvedenog grožđa), a utvrđuje se nakon završetka proizvodne godine, tj. završetkom berbe vinskog grožđa. Troškovi nastali uslijed skladištenja i odležavanja zaliha rinfuz vina se kapitalizuju godišnje. Istina je da u ovoj godini, zbog efekata svjetske ekonomske krize i globalnog pada tržišta vina, naročito pada tržišta u regionu, imamo nešto slabiju prodaju flaširanih proizvoda u odnosu na prethodne godine i zbog toga nešto veći iznos zaliha", istakla je Maraš.

U 2007. ova sporna stavka u bilansu uspjeha bila je negativna i iznosila je 488 hiljada, pa je ukupna dobit i sa ovim minusom iznosila 4,8 miliona. U narednoj 2008. bilo je procijenjeno da će stavka “promjene zaliha” iznositi svega 68 hiljada eura, a bila je čak 4,2 miliona, pa je konačan neto profit sa ovom i ovakvom stavkom bio 5,5 miliona.

Od 2008. godine ukupne investicije kompanije iznosile su 19,7 miliona eura, dok je računovodstvena vrijednost amortizacije (smanjena vrijednost opreme i imovine) iznosila 21,2 miliona, što znači da je kompanija gubila na vrijednosti.

Kompanija je za pet godina za stambene kredite zaposlenima dala 4,1 milion eura, za otpremnine tehnološkom višku 2,4 miliona, za pomoć zaposlenima i članovima porodica u slučaju bolesti 430.000, za druge vrste pomoći porodicama zaposlenih 241.000, za humanitarne pomoći 220.000, kao i za razne donacije 1,8 miliona.

Maraš kaže da se stambeni krediti dijele prema odluci Skupštine akcionara, a da su na druge pomoći zaposlenima obavezni prema kolektivnom ugovoru. Ona priznaje da se ovakva davanja smanjuju i da su 2008. iznosila 2,4 miliona, a prošle godine 424.000.

2014. treba da vrate 5,7 miliona kredita

Zbog smanjenja prodaje, gomilanja zaliha i dospijeća kredita za vraćanje, bord direktora Plantaža, kojim predsjedava Veselin Vukotić, je donio odluku da se u narednom periodu uzdrže od novih zaduživanja, a menadžment ima obavezu da pronađe novi način da poveća prodaju.

Ukupan iznos zaliha nedovršene proizvodnje (sazrijevanje vina i rakije) i gotovih proizvoda na kraju prošle godine iznosio je 25 miliona. Naredne godine na naplatu dospijevaju krediti od 5,7 miliona eura ili 2,5 miliona više nego ove godine.

Od 2015. iznos kredita koji dospijevaju na naplatu opada (ukoliko u međuvremenu ne bude bilo uzimanja novih), tako da će naredna godina biti ključna za opstanak kompanije zbog čega su počeli sa uštedama. Za pet godina kompanija je samo na ime kamata za kredite potrošila 2,2 miliona eura.

Troškovi za zarade rasli, plate direktorima bile enormne

Od početka godine plate zaposlenih smanjene su za 10 odsto, ograničene zarade i naknade menadžmentu, na čemu je za devet mjeseci napravljena ušteda od dva miliona eura.

Maraš je negirala da je na ime neiskorišćenih godišnjih odmora tokom 2013. godine dobila 40.000 eura
Troškovi zaposlenih su stavka koja je značajno porasla proteklih godina. U 2007. ona je iznosila 7,8 miliona da bi u 2008. iznosila 11 miliona. Ova stavka u 2007. godini bila je jednaka četvrtini ukupnih prihoda, da bi u 2010. i kasnije iznosila oko 50 odsto.

Izvor “Vijesti” kaže da je na povećanje ovog iznosa najviše uticao rast plata i raznih naknada koje su sebi dodjeljivali članovi menadžmenta.

Izvršna direktorica Verica Maraš prošle godine je bila predmet osude jer je u imovinskom kartonu prijavila neto zaradu od 7.372 eura, a godinu ranije čak 9.560 eura.

Kada je stupila na dužnost 2008. imala je zaradu od 5.426 eura. Na primjer, bruto obaveze kompanije za zaradu od 9.560 eura godišnje bi iznosile 190.000.

“Osnovni razlog za iskazani rast je čisto tehničke prirode, jer su po važećim zakonskim propisima troškovi sezonske radne snage u 2007, iskazivani na drugoj bilansnoj poziciji, ostali poslovni rashodi”, navela je Maraš.

Međutim i “ostali poslovni rashodi” značajno su povećani - u 2007. su iznosili pet miliona, a u 2008. godini 7,4 miliona.

“Zatim, primjena Zakona o strancima koji je donijet u toku 2008. godine, kojim su uvećane obaveze po osnovu obračuna zarada (poreza i doprinosa) za stranu sezonsku radnu snagu. Sljedeći razlog je povećanje koeficijenata radnih mjesta sredinom 2007, kao i povećanje vrijednosti boda pojedinih profitnih centara u skladu sa ostvarenim rezultatima poslovanja u 2008. i narednim godinama, isplata otpremnina za prijevremeni odlazak u penziju, kao i pojačane brige i pomoći za socio-ekonomsku sigurnost zaposlenih. Manjim dijelom, povećani troškovi radne snage se odnose na novozaposlene radnike, jer je u periodu od 2008. do 2013. broj zaposlenih porastao za ukupno 30 radnika”, saopštila je Maraš.

Ona je navela da poštuju sve preporuke Vlade o ograničavanju zarada. Prema posljednjoj preporuci, naknada za predsjednika Odbora direktora je jedna prosječna zarada u Crnoj Gori u prethodnoj godini (oko 480 eura), za članove Odbora 50 odsto prosječne zarade (240 eura).

Zarada izvršnog direktora je određena u visini od dvije prosječne zarade (960 eura), a za članove menadžmenta i sekretara do 1,5 prosječne zarade ili oko 720 eura. Maraš je negirala da je na ime neiskorišćenih godišnjih odmora tokom 2013. godine dobila 40.000 eura.

Ne mogu od Mugoše da naplate 1,9 miliona

U izvještaju revizora za prošlu godinu jedina zamjerka bila je to što je nejasno da li kompanija pokušava da naplati 1,9 miliona eura potraživanja od Glavnog grada, što se najviše odnosi na eksproprisanu imovinu.

“Naplata ovih potraživanja je neizvjesna i do datuma izdavanja priloženih pojedinačnih finansijskih iskaza ista nisu naplaćena, niti je potpisan Sporazum kojim bi se riješila imovinsko - pravna pitanja između Društva i Glavnog grada – Podgorice. Na dan 31. decembra 2012. godine društvo nije vršilo rezervisanja po ovom osnovu. Rukovodstvo smatra da postoji realna mogućnost naplate ovih potraživanja”, navedeno je u izvještaju revizora.

Izvršni direktor Plantaža Verica Maraš je odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada, dok gradom pa i finansijama upravlja njen stranački kolega, gradonačelnik Miomir Mugoša.

Galerija