Vlada zadužila građane još 110 miliona da pokrije rupe, biće i rebalans

Vlada odlučila da građane dodatno zaduži jer budžetu fali stotinu miliona zbog KAP-a i sudskih potraživanja, opozicija ocijenila da je kamata visoka

0 komentar(a)
04.10.2013. 07:24h

Vlada je odlučila da građane zaduži još 100 miliona eura, bez uračunatih kamata, da bi nadomjestila manjak u budžetu zbog vanrednih troškova izazvanih padom državnih garancija od 103 miliona za kredite Kombinata aluminijuma (KAP) i naraslih sudskih potraživanja od oko 33 miliona.

Dio obaveza, uz taj kredit, nadomjestiće iz vanrednih prihoda.

Vlada planira da novac sada pozajmi od Morgan Stenli banke koja nudi kredit po kamatnoj stopi od 5,85 odsto plus tromjesečni euribor (cijena novca na evropskom tržištu).

"Najpovoljinija kamata, za koju očekujemo da bude konačna, je na nivou 5,75 uz tromjesečni euribor sa provizijom za obradu od pola procenta", kazao je ministar finansija
Rok otplate je tri godine po kvartalima, uz grejs period od devet mjeseci. Prema važećim uslovima, tromjesečni euribor je 0,221 tako da bi ukupna kamata na 100 miliona državu koštala oko 9,5 miliona eura, bez uračunate provizije za obradu kredita.

Od početka godine do sada poreske obveznike su zadužili ukupno oko 240 miliona eura, računajući sa kamatama.

Iz Vlade su istakli da je kamata koju nudi Morgan Stenli niža od one koja je postignuta za eurobveznice kada je za prvu emisiju iznosila 7,85 odsto, a za drugu 7,25 odsto.

Iz opozicije poručuju da su nastavili da uzimaju skupe kredite za krpljenje budžetskih rupa, kao i da visoke kamate pokazuju koliko povjerenje strane finansijske institucije imaju prema Crnoj Gori.

U informaciji o novom zaduženju, koja je juče usvojena, Ministarstvo finansija je predložilo da u slučaju da Morgan Stenl promijeni ponudu, pregovori nastave sa Dojče bankom. Ponude su dostavile i Siti banka i JP Morgan.

Ministar finansija Radoje Žugić ponovio je da država ove vanredne rashode nije mogla nadomjestiti od redovnih prihoda iako su oni povećani.

"Zadužujemo se 100 miliona sa kamatnim stopama koje klize naniže. To znači da se smanjuju troškovi finansiranja, a to je i posljedica povjerenja međunarodnog bankarskog tržišta u naš fiskalni sistem. Najpovoljinija kamata, za koju očekujemo da bude konačna, je na nivou 5,75 uz tromjesečni euribor sa provizijom za obradu od pola procenta", kazao je Žugić.

Prema Zakonu o budžetu za ovu godinu, Vlada je imala prostor da zaduži poreske obveznike do 250 miliona. Od tog iznosa do sada je iskorišćeno 113,5 miliona sa kamatama za kredite KAP-a, za čije je vraćanje Vlada dala garanciju, i 16 miliona za vraćanje dijela starih dugova tokom septembra i djelimično za isplatu penzija, plata i socijalnih davanja.

Tako se, uz novu pozajmicu od oko 110 miliona eura (sa kamatama) dolazi do cifre od ukupnih oko 240 miliona kredita u 2013.

Žugić je rekao da je i tokom septembra nastavljena pozitivna naplata prihoda koji su za oko 17 odsto veći u odnosu na plan.

Prema Vladinim podacima od marta ove godine, javni dug Crne Gore, u koji se računa državni dug, dugovi njenih preduzeća i garancije, iznosio je 2,32 milijarde ili 69 odsto procijenjenog BDP-a
"Time smo došli do većeg nivoa naplate ukupnih javnih prihoda za devet mjeseci za 4,83 odsto ili oko 40 miliona više, a u odnosu na uporedni godišnji period naplatili smo 70 miliona više ili 8,6 odsto", kazao je Žugić.

Od početka godine, država je povećala porez na plate, PDV i pojedine akcize, kao i zamrzla rast penzija.

Ministar je najavio da će biti rebalans ovogodišnjeg budžeta jer je potreban da bi pokrili državne garancije koje su aktivirane za kredite KAP-a i da bi se prikazala dodatna prihodovna strana budžeta.

"Očekujem dogovor i da ćemo uskoro Skupštini poslati nesporni dio rebalansa", kazao je Žugić.

Izvjesno je da se sporno pitanje u vladajućoj DPS-SDP koaliciji o rješenju dužničko-povjerilačkih odnosa između KAP-a i EPCG od oko 61 milion eura neće naći u predlogu rebalansa budžeta. To je juče „Vijestima“ i potvrđeno iz Vlade.

Premijer Milo Đukanović je nedavno izjavio da se pitanje odnosa KAP-a i EPCG ne mora riješiti kroz rebalans. Žugić je u avgustu povukao prije plenuma predlog rebalansa da bi vladajuća koalicija dobila vrijeme da se dogovori o spornim pitanjima.

Opozicija i SDP odbili su tada Vladin predlog na skupštinskom Odboru za ekonomiju.

Zbog njihovog stava da tuđe dugove ne mogu plaćati građani, ministar je odustao od rješenja koja su iz Vlade nazivali “najboljim”. Đukanović i Žugić su do tada čvrsto “branili” plan da poravnaju dugove od 61 milion eura Kombinata aluminijuma, Elektroprivrede i povezanih energetskih kompanija na štetu poreskih obveznika.

Opoziciji i SDP-u je bilo sporno i da se plaćaju subvencije za struju KAP-u od 45 miliona eura narednih šest godina.

Državni dug na kraju juna iznosio je 1,81 milijardu, a prema tadašnjem planu zaduženja na kraju godine će dostići 1,893 milijarde. Prema Vladinim podacima od marta ove godine, javni dug Crne Gore, u koji se računa državni dug, dugovi njenih preduzeća i garancije, iznosio je 2,32 milijarde ili 69 odsto procijenjenog BDP-a.

Monstat je prošle sedmice izračunao stvarni BDP za kraj prošle godine od 3,149 milijardi, koji je za 200 miliona manji od Vladine procjene, pa je javni dug iznosio 73,6 odsto BDP-a.

Nove fiskalne mjere, Žugić neće o Alboni

Ministar je kazao da pripremaju set mjera fiskalnog prilagođavanja, od kojih je najvažniji novi akt o zakonu o zaradama u javnom sektoru.

"Taj zakon neće donijeti smanjene zarade, već će ih dovesti u zavisnost od kretanja makroekonomskih i fiskalnih parametara, odnosno, nivoa zaduženosti javnog preduzeća i njegove profitabilnosti", rekao je Žugić.

U paketu novih mjera biće analiza modela oporezivanja dohotka fizičkih lica kao bi se vidjelo da li će se ići sa progresivnim oporezivanjem, daljom harmonizacijom akcizne politike, donošenjem zakona kojim će se strože sankcionisati prekršaji i zakona koji će se baviti otplatom kamata za poreski dug.

Žugić je kazao i da mu je čista savjest kada je riječ o optužbama suvlasnika Albone Radenka Lučića da je doprinio stanju kome se nalazi ta kompanija.

Lučić je optužio Žugića da je inspekcija zatvorila to preduzeće zbog njegove političke pripadnosti i da bi zaštitio rođaka Vojina Žugića, čije je preduzeće Stadion donedavno bilo suvlasnik Albone, od naplate mjenice.

Kamate veće od rasta BDP-a uvod u nove muke

Iz opozicionih partija su za "Vijesti" ocijenili da kamatna stopa po kojoj država uzima dodatnih 100 miliona eura nije povoljna te da je trebalo razmisliti o aranžmanu sa MMF-om.

Aleksandar Damjanović (SNP) kazao je da su uslovi problematični jer svako zaduženje po kamatnim stopama koje su veće od stope rasta BDP-a stvara nove, veće namete na budžet po osnovu otplate kamata.

"Stopa rasta za ovu godinu je planirana u nivou od oko dva odsto, dok je kamatna stopa za kredit gotovo tri puta veća. Vlada nije iskoristila mogućnost da uđe u aranžman sa MMF-om koji bi bio povoljniji kada je riječ o kamatama. Uz to, država bi imala povoljniju poziciju u pregovorima sa bankama za uslove koji bi bili povoljniji od ovih", kazao je Damjanović.

Milutin Đukanović (DF) rekao je da se nijedna država nije zaduživala po ovako skupim kamatnim stopama, te da one najbolje govore o povjerenju koje strane finansijske institucije imaju prema Crnoj Gori.

"Postavlja se pitanje da li su ova zaduženja zakonita. Očigledno je da postoje veliki problemi u javnim finansijama i da javnost o njima nije upoznata. Govore o boljoj naplati prihoda, a iznova se zadužujemo. Nije samo riječ o odnosu između KAP-a i EPCG”, kazao je Đukanović, dodajući da je zaduženje trenutno gašenje požara.

Miloš Konatar (Pozitivna) kazao je da zaduženje nastavak pogrešne politike Vlade prema građanima, te da je novi kredit korak bliže dužničkom ropstvu.

"Zaduživanja koja služe za krpljenje budžetskih rupa, a ne investiranje u razvojne projekte su skupa i nepovoljna po poreske obveznike”, rekao je Konatar.

Galerija

Radoje Žugić FOTO: Boris Pejović