Otvorena Škola demokratskog rukovođenja

Školu će pohađati mladi članovi političkih partija, nevladinog sektora i novinari, koji će učiti o demokratskim tekovinama

86 pregleda0 komentar(a)
boris raonic, Foto: Arhiva "Vijesti"
27.09.2013. 10:52h

Školu demokratskog rukovođenja koja je otvorena na Fakultetu političkih nauka pohađaće mladi članovi političkih partija, nevladinog sektora i novinari, što je dobra kombinacija iz koje će proisteći brojne ideje za jačanje vladavine prava i sticanje saznanja o demokratskim zakonima, ocijenjeno je na njenom otvaranju.

Direktor Škole demokratskog rukovođenja, Boris Raonić rekao je da će glavna tema ovogodišnje škole biti "Izazovi evropeizacije u Crnoj Gori", istakao je da je ovo 12. generacija, a do sada je školu pohađalo oko 300 polaznika. Ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević, izjavio je da će polaznici ove škole doprinjeti jačanju demokratskih kapaciteta našeg društva.

Šef Misije OEBS u Crnoj Gori, Valdemar Figaj, rekao je da ta misija devetu godinu podržava program Škole demokratskog rukovođenja. "Ovaj program je od velike važnosti kako bi njeni polaznici stekli znanje o demokratskim zakonima“, ocijenio je on. Šef sektora za politiku, evropske integracije i privredu, Alberto Kamarata, kazao je da Crna Gora treba da se osjeća dijelom Evrope jer ona to i jeste.

On je naveo da postoje dvije definicije evropeizacije. „Jedna znači pretvoriti nekoga ko nije Evropljanin u Evropljanina, a druga se odnosi na evropski identitet koji predstavlja ono što su bazične vrijednosti“, rekao je Kamarata. Prema njegovim riječima, vrijednosti koje treba posebno istaći su dostojanstvo, sloboda, jednakost i solidarnost.

"One se ne mogu odvajati nego se moraju jednako razvijati, ali je trenutno najveća briga u Evropskoj uniji (EU) da li postoji solidarnost i da li je dovoljno jaka", kazao je Kamarata. On je ocijenio da Crna Gora ne treba da ima „tehnokratski pristup priključenju EU“.

Kamarata smatra da treba ići i iznad pristupnih poglavlja. On je ocijenio da su za Crnu Gori važna tri izazova: vladavina prava, socio-ekonomska dimenzija i administrativni kapaciteti.