Kako su Rusi postali većinski akcionari najveće kiparske banke

Ulagači iz Rusije su ostali bez ušteđevina u "Bank of Cyprus" ali su zahvaljujući bail-in mehanizmu postali većinski akcionari ove banke

4 komentar(a)
Kiparska banka, Foto: Financialpost.com
25.09.2013. 13:49h

Dugo vremena Kipar je važio kao idealno mjesto za bankare i bogate preduzetnike, zahvaljujući pravnom i finansijskom sistemu koji pogoduju stranim ulaganjima. Takođe na Kipru postoje brojne off-shore kompanije koje omogućavaju lakše uvećanje kapitala i manje poreske stope. Na ovaj način Kipar je privukao investitore iz cijelog svijeta, a najviše njih dolazilo je iz Rusije.

Stvari su se promijenile uslijed svjetske ekonomske krize koja je dvije najveće kiparske banke dovela na ivicu bankrota, time je dovedena u pitanje cijelokupna kiparska ekonomija. Vlasti ove države su bile primorane da 25. juna 2012. godine traže pomoć od finansijskih institucija EU i MMF. Pomoć u iznosu od deset milijardi eura stigla je ove godine od EU, MMF i Evropske centralne banke.

Prije dobijanja pomoći Kipar se morao obavezati da će smanjiti broj radnih mjesta u administraciji, smanjiti javnu potrošnju i povećati poreze za preduzeća. Donatori su zatražili i sprovođenje dodatnih mjera poput učestvovanja klijenata u spašavanju najveće banke u zemlji "Bank of Cyprus" (bail-in) i ukidanje druge po veličini Laiki banke.

Zanimljivo je da su pomenute banke 2011. godine prošle test izdržljivosti koji je provela Kancelarija za kontrolu rada banaka EU-a. Zbog bail- in povjerenici i klijenti banaka izgubili su dio imovine, što je posebno pogodilo ruske investitore.

"Rusija je pomogla Kipru davanjem kredita. U očima brojnih Rusija je time pomogla stabilizaciji kiparske privrede. Postupak Trojke (EU, MMF, ECB) je naštetio ruskim preduzetnicima što je dovelo do negativnih reakcija", rekao je Jaroslav Lisovolik iz "Deutsche Bank-a" u Moskvi.

Ostali bez novca, dobili akcije

Kako objašnjava Sofronis Celidres stručnjak za ekonomiju sa Kiparskog univerziteta, Rusi nemaju za čim da žale. Istina je da su ostali bez ušteđevina u "Bank of Cyprus" ali su zahvaljujući bail-in mehanizmu postali većinski akcionari najveće kiparske banke.

"Odluka da se pristupi ovom mehanizmu bila je čudna jer je pravi razlog zapravo bio taj da se u spašavanje banaka uključe veliki ruski investitori, a ne porezni obveznici. Ali rezultat je bio da su ti isti ruski oligarsi sada postali akcionari banke. Kakva ironija. Pitam se jesu li to zagovornici mehanizma bail-in imali na umu od početka. To je zapravo bilo predvidljivo", naglasio je Celidres.

Šest od 16 članova novoizabranog Vijeća direktora "Bank of Cyprus" su Rusi - među njima je i Vladimir Stržhalkovski, bivši predsjednik Uprave ruskog proizvođača nikla "Norilsk Nickel" i nekadašnji kolega ruskog predsjednika Vladimira Putina u KGB-u.

Predsjednik Kipra Nikos Anastasiades je izjavio da su EU i MMF imali namjeru da izbace Ruse a došlo je toga da je sada najveća banka u njihovim rukama.