Vukčević: Vlada odgovorna za stvaranje nejednakosti među građanima

Vukčević je kazao da će radnici protestovati svake srijede u oktobru

0 komentar(a)
Milan Vukčević, Foto: Arhiva Vijesti
25.09.2013. 12:13h

Odgovornost Vlade za nepostojanje prioriteta i stvaranje nejednakosti među građanima Crne Gore je velika, saopštio je predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca „Radoja Dakića“, Milan Vukčević. On je kazao da država, Vlada, Savjet za privatizaciju, Centralna banka kao ni lokalna samouprava nijesu organizovale sistem za izvršenje sudske odluke koja je djelotvorna u praksi i nijesu preduzeli sve neophodne mjere. „Propusti države predstavljaju miješanje u pravo na mirno uživanje imovine i kršenje prava na suđenje u razumnom roku. Država nema konkretan plan privatizacije „Radoja Dakića“ i nije sprovela presude koje su imale prioritet i ispitala efekte koje je prestanak proizvodnje imao na socijalni status bivših radnika“, rekao je Vukčević agenciji Mina-business. On je kazao da će bivši radnici „Radoja Dakića“ na protestu naredne srijede Vladu javno pitati vodi li računa o interesu države i građana, kao i realnosti rokova i obaveza. Vukčević je kazao da će radnici protestovati svake srijede u oktobru. „Pored borbe kroz institucije i medije, plan je da pojačamo terensko djelovanje i povećamo broj protesta u oktobru kao mjesecu bitnih događaja“, naveo je Vukčević. One je dodao da je 3. oktobar dan fabrike „Radoje Dakić“ i pozvao sve povjerioce da dođu na buduće mirne peoteste. Bivši radnici „Radoja Dakića“ od početka 2009. godine organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura. Glavnica duga iznosi oko 30 miliona eura, pripadajuće kamate koje je potvrdio Viši sud još sedam miliona eura, a pravo na isplatu ima 1.065 hiljada bivših radnika. Radnicima je pravosnažnim sudskim presudama dodijeljeno zemljište vrijedno oko 40 miliona eura koje ne mogu da prodaju. Kompanije Zetagradnja i Čelebić su 27. oktobra 2011. godine odustale od kupovine tog zemljišta, površine 221 hiljadu kvadratnih metara, za koje su nudili 35,4 miliona eura. Konzorcijum šest crnogorskih firmi, kojeg su činili Voli, Bemax, Novi Volvox, Kroling, Normal kompani i Master inženjering za zemljište je nudio 27 miliona eura.