WWF: Izgradnja novih hidroelektrana uništiće prirodne resurse Balkana

Opasnost od nestanka prijeti Hutovu blatu u BiH, delti Neretve u Hrvatskoj, Morači i Tari u Crnoj Gori, te Skadarskom jezeru

70 pregleda18 komentar(a)
24.09.2013. 09:01h

Vodeća svjetska organizacije za zaštitu okoline WWF (World Wildlife Fund) upozorila je da će planirana izgradnja više od 500 novih hidroelektrana u regionu Dinarskog luka, koja se proteže na oko 100.000 kvadratnih kilometara na prostoru između Slovenije i Albanije, ugroziti bogatu biološku raznolikost zapadnog Balkana i, kako ističu, nekoliko izuzetno vrijednih prirodnih područja, kao što su Park prirode Hutovo blato u Bosni i Hercegovini, delta Neretve u Hrvatskoj, rijeke Morača i Tara u Crnoj Gori, a time i Skadarsko jezero, najveće jezero na Balkanskom poluotoku, na granici između Crne Gore i Albanije.

Zbog toga je WWF-ov Mediteranski program sa sjedištem u Rimu pokrenuo inicijativu za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku kroz koju želi zaštiti najvažnija močvarna staništa, jezera i rijeke Dinarskog luka.

Ovi prirodni resursi, tvrde u WWF, zbog svoje bogate biološke raznolikosti spadaju u 200 najvažnijih ekoregija u svijetu. To je ''centar biološke raznolikosti u Evropi'' sa velikim brojem endemskih vrsta riba i gmazova.

Prema riječima Bojana Stojanovića iz sektora za pitanje voda WWF-a, iako su formalno pod zaštitom, različiti pritisci od manjka vode, hidroenergetskih zahvata, onečišćenja, krivolova, manjka financija i lošeg upravljanja, doveli su u pitanje njihov dugoročni opstanak. S opasnostima koje prijete ''slatkovodnim biserima Dinarskom luku'' upoznali su i evropsku javnost.

''Dinarski luk je evropski 'hotspot' endemskih slatkovodnih biljnih i životinjskih vrsta. Rijeke i močvarna područja, od kojih je 30 odsto još gotovo netaknutih i u dobrom ekološkom stanju, od ključnog su značenja za ljude i prirodu – filtriraju vodu, nude prirodnu zaštitu od poplava, daju prirodne resurse i pružaju bogata staništa za ptice i ribe. Ovo rijetko naslijeđe mora biti zaštićeno od neodrživog razvoja'', rekao je Stojanović za agenciju Anadolija.

Irma Popović-Dujmović iz WWF-ovog Mediteranskog programa istakla je da mediteranske močvare kao što su Hutovo blato, delta Neretva te Skadarsko jezero predstavljaju ''srce života u Dinarskom luku'' te pružaju idealne uslove za brojne životinjske i biljne vrste koje ondje žive ili prezimljavaju.

Podsjećaju da je šira regija delte Neretve, koja obuhvata Hutovo blato u BiH i deltu Neretve u Hrvatskoj, dom za 150 vrsta riba, od kojih je čak devet endemskih, a u cijelom ovom području dosad je identifikovano najmanje 300 vrsta ptica. Močvare su ključne i za ptice selice, koje se tu zaustavljaju u vrijeme migracija kako bi se odmorile i nahranile.

''Razvojem hidroenergije na rijekama Neretvi i Trebišnjici u '60-tim godinama prošlog stoljeća i izgradnjom 11 hidroelektrana došlo je do drastičnih promjena u slivu rijeke Neretve. Park prirode Hutovo Blato, močvarno područje od iznimne vrijednosti u BiH, zaštićeno sa Ramsarskom konvencijom, već je pod velikim je pritiskom zbog nedostatka vode zbog postojećeg sistema hidroelektrana u slivu Neretve i Trebišnjice i preusmjeravanja vode. Tako je danas očuvana samo jedna trećina njegove izvorne površine, dok će projektom „Gornji Horizonti“ sa četiri nove hidroelektrane biti preusmjerene dodatne količine vode iz sliva Neretve i Trebišnjice prema Dubrovniku i tamošnjoj hidroelektrani'', podsjeća Stojanović.

Suša i nestanak poljoprivrede

Njegov kolega Zoran Mateljak iz WWF-ovog predstavništva u Mostaru navodi da je problematično to što projekat „Gornji Horizonti“ ne predviđa mjere za osiguranje dovoljne količine vode za različite korisnike u donjem toku.

''Posljedica bi moglo biti dodatno zaslanjenje delte i potpuni nestanak poljoprivredne proizvodnje u regiji, ali i presušivanje močvara i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu – Parka prirode Hutovo Blato“, upozorio je Zoran Mateljak.

Tara (Foto: www.tarabodo.com)

Nadalje, iz WWF navode da u Crnoj Gori postoji veliki politički pritisak kako bi bila izgrađena hidroelektrana na Morači, najznačajnijoj rijeci u toj zemlji poslije Tare i jednoj od nekoliko preostalih slobodno tekućih rijeka u Evropi.

Morača je, podsjećaju, i najveća pritoka Skadarskog jezera, najvećeg jezera na Balkanu i jednog od posljednjih močvarnih staništa na Jadranskoj obali u kojem godišnje prezimljava i do 150 hiljada migratornih ptica.

„Hidrocentrale na Morači baziraju na planovima starim 40 godina koji, ako se realizuju u trenutnom obliku, mogu dovesti prirodu, ljude i ekonomiju pod ozbiljan rizik. Izgradnjom vodnih akumulacija ozbiljno bi ugrozili lokalne ljude, poplavili vrstu značajnih kulturno-historijskih spomenika te ugrozili biosferu Skadarskog jezera, koje dobiva 60 posto vodenog kapaciteta od strane Morače'', naglasila je Nataša Kovačević iz organizacije Green Home.

I lokalna ribarska industrija dobila bi, prema njenim riječima, težak udarac, i po njihovim proračunima štetu od čak 1,5 miliona eura godišnje zbog manjeg ulova, a upitna je i sama isplativost hidrocentrala, što je pokazao i rezultat tendera prošle godine, na koji se nije prijavio nijedan investitor.“

Ističe se da močvare kao što su Hutovo blato i Skadarsko jezero nisu samo izuzetno važni prirodni rezervati, već da igraju vrlo važnu ulogu za lokalne zajednice nudeći zaštitu od poplava u nizvodnim područjima, pročišćavajući vodu i osiguravajući prihode lokalnom stanovništvu.

Galerija