Grčka je izgubljena ako joj eurozona ne oprosti dugove

Posljednji izvještaju za Grčku MMF govori da programu sanacije Grčke nedostaje 11 milijardi eura i da države eurozone do kraja godine treba da popune barem polovinu te finansijske rupe

2 komentar(a)
16.08.2013. 16:25h

Dio slavljeničkog raspoloženja zbog izlaska eurozone iz recesije prelio se i na Grčku, iako su njene ekonomske brojke još uvijek vrlo daleko od evropskih. Međutim i ublažavanje godišnjeg pada BPD-a na 4,6 posto u drugom tromjesječju u poređenju s prvim kvartalom odnosno minusom od 5,6 % prva je naznaka da rigorozne mjere štednje počinju da daju bar neke rezultate.

Rigorozna fiskalna disciplina koju su toj državi nametnuli EU i MMF, a koja je uslov za primanje presudne pomoći za spašavanje Atine, rezultirala je i krajnje neočekivanom brojkom od 2,6 milijardi eura budžetskog viška, u odnosu na lanjski minus od 3,1 milijardi eura. Međutim, iako ovi brojevi ohrabruju Grčka je još daleko od rješenja svojih problema. Dugotrajna recesija nastaviće se sigurno i iduće godine, mora se u tržišno vrlo nepovoljnom okruženju nastaviti privatizacija državnih i javnih kompanija, kupovna moć je u slobodnom padu a ne nazire se ni neko razumno rješenje problema nezaposlenosti.

Grčka je izazvala evropsku dužničku krizu nakon što je 2009. godine Atina priznala da je godinama "frizirala" svoje budžetske podatke i skrivala ogroman minus. Kako bi se spasila ta država, ali i eurozona Grčka je bila prva evropska država koja je dobila međunarodnu pomoć. Iako je politika oštrih rezova potrošnje i povećanja poreza koju su tražili kreditori uspjela da zaliječiti javne finansije i smanji budžet ona je istovremeno u potpunom rasulu ostavila privredu i društvo.

Pogrešne prognoze

Od 2008. godine Grčka privreda se smanjila za oko 24%, broj bankrota je vrtoglavo porastao, a nezaposlenost je na rekordnih 27,6 posto, uz nezaposlenost mladih od čak 64,9 posto. Država je već šestu godinu u recesiji, a ukupno gledajući može se zaključiti da je program spašavanja EU i MMF-a vrijedan 240 milijardi eura podbacio. Ovakav zaključak se ogleda i u potpuno pogrešnim prognozama Trojke (ECB, EU i MMF) iz decembra 2010. godine kada su prognozirali da će već godinu kasnije nezaposlenost biti ispod 15 posto. Već godinu kasnije tu brojku su revidirali na 20 posto. Ako nekome i nije bilo jasno da nametnute mjere štednje neće osigurati rast to je ubrzo postalo vrlo očito, pa je Trojka postepeno snižavala procjenu BDP-a Grčke za čak 40 posto. MMF je prošle sedmice objavio da je Grčki BDP lani smanjen za 6,4 posto, a ove godine će biti manji za još 4,2 posto.

Zaokret u Njemačkoj

Uprkos tome što su članovi Trojke ponekad priznavali da njihove mjere guraju Grčku u sve dublji ponor nije bilo ozbiljnije volje da se postojeći plan prilagodi ili čak potpuno odbaci i donese neki novi i održiviji. Međutim, pomalo neočekivano, u Njemačkoj se nekoliko sedmica prije parlamentarnih izbora rasplamsala rasprava o pitanju nove pomoći Grčkoj. Kako javlja "Deutsche Welle", ta tema je otvorena u za kancelarku Angelu Merkel nezgodnom trenutku jer, za razliku od oprosta dugova iz oktobra 2011., kad su privatni povjerioci morali da odustanu od polovine svojih zahtjeva, sad bi i javni povjerioci mogli da ostanu bez svojih potraživanja, što znači da će ih platiti poreski obveznici."Ako postoji želja da se dugovi Grčke svedu na podnošljivu osnovu onda to vjerovatno znači da bi sadašnja potraživanja morala biti umanjena za oko 60 do 63 posto", smatra Torsten Poleit iz "Frankfurt School of Finance and Management". To znači da bi samo Njemačka, odnosno njeni poreski obveznici, izgubili 30 milijardi eura. Objaviti to prije izbora rizično je za njemačku vladu. Kancelarka Angela Merkel i ministar financija Volfgang Šojble zato već mjesecima ponavljaju tvrdnju da Grčka ne treba novi oprost dugova.

Ali, brojni stručnjaci, među kojima je i Torsten Poleit, misle da je drugi oprost dugova neizbježan: "Zadnjih godina pod uticajem finansijske politike Evropske centralne banke previše je povećano javno zaduženje, ali i zaduženje banaka i zato je nastala situacija zaduženja u kojoj vraćanje dugova jednostavno nije više moguće", kaže Poleit.

Grčka ima dug koji je 1,6 puta veći od njenog ukupnog jednogodišnjeg BDP-a. Zaduženje u odnosu na BDP se još uvijek povećava, iako Atina uopšte ne uzima nove kredite, jer se privredna aktivnost stalno smanjuje.

Stručnjaci zbog toga procjenjuju da će do kraja godine grčki dug iznositi 1,8 BDP-a."Mi u principu samo račun guramo dalje u budućnost. A time što bismo oprost dugova u slučaju Grčke sad prihvatili i upisali u knjige time bismo po prvi put te troškove učinili transparentnim. Mislim da je to nužna mjera, koja je potrebna u sadašnjem trenutku", kaže Jan Hagen, docent na "European School of Management and Technology" u Berlinu. Blumberg piše da je dosadašnji plan spašavanja Grčke pogodovao bankama i finansijskim institucijama, jer je lavovski dio pomoći završio za plaćanje kamata kreditorima. Sada je, nužno donijeti novi program čija bi osnova bio oprost dugova i pokretanje rekonstituivnih projekata za obnovu grčke infrastrukture i stvaranje javnih projekata na lokalnom nivou. Kako se postojeći model pokazao kao humanitarna katastrofa krajnje je vrijeme da se promijeni.

Euro još nije spašen

Ipak, ima argumenata i protiv oprosta dugova, javlja "Deutsche Welle" i to ne samo predizbornih. Naime, u slučaju novog oprosta dugova moglo bi doći do zastoja reformske politike i povratka starog načina neodgovornog trošenja Atine. "Tu je i opasnost da i druge zemlje kažu, ako je Grčkoj više puta oprošten dug, zašto tako ne bi bilo i kod nas", upozorava Dorotea Šafer sa Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) iz Berlina.A kada bi npr. Španija ili Italija došle na ideju da ne vraćaju polovinu svojih dugova, onda bi to sigurno bio kraj Evropske monetarne unije.

Jačanje radikalne ljevice i desnice rezultat šok terapije trojke

Teška kriza u Grčkoj koju produbljuju nametnute mjere Trojke rezultirala je i eksplozijom političkog radikalizma, koji dugoročno predstavlja veliku prijetnju stabilnosti te države. Većina medija fokusirala se na krajnje desnu Zlatnu zoru , koja, kako javlja Reuters, prema posljednjim anketama uživa podršku 14 posto građana, zahvaljujući svojim akcijama dijeljenja hrane i žestokom antiimigrantskoj retorici. Međutim, ekonomska kriza je podjednako pomogla i bujanju lijevog ekstremizma. Tako je sredinom juna odletio u vazduh BMW Marije Stefi direktorice zatvora u Atini u kojem su pritvoreni anarhisti. Odgovornost je dan kasnije preuzela anarhistička grupa "Zavjera vatrenih ćelija".

To je bio samo jedan od ovogodišnjih događa koji je dodatno zategnuo živce Atinjana, koji su ionako napeti poput strune. Tu su još eksplozija u tržnom centru, pucanje na kabinet premijera Antonisa Samarasa kao i serija eksplozija plinskih boca ispred kuća i redakcija novinara i političara. Prošle godine je u Ateni bilo 527 podmetanja požara i bombaških napada, a kako pokazuju policijski podaci taj bilans nije bolji ni u prvih šest mjeseci ove godine kada je bilo 254 takvih kaznenih djela.

Snage bezbjednosti za te napade u pravilu krive anarhiste ili ljevičarske grupe koje se protive treenutnom poretku. Zanimljivo je što je od 1974. do 1986. bilo ukupno 542 podmetanja požara i bombaških napada za koje su odgovorni lijevi militanti, iako je broj žrtava u tom razdoblju bio mnogo veći.

Stav MMF: Program sanacije tanak za 11 milijardi eura

U svojem posljednjem tromjesečnom izvještaju za Grčku MMF je upozorio da programu sanacije te zemlje nedostaje 11 milijardi eura i države eurozone bi do kraja godine trebale da popune barem polovinu te finansijske rupe. Takođe, kako bi se nivo zaduženosti doveo do razumne mjere države eurozone bi Atini trebale u iduće dvije godine da oproste oko 7,4 milijardi eura duga.

MMF takođe upozorava da će države eurozone morati da oproste Grčkoj i više duga, ako se privreda te zemlje konačno ne pokrene. Fond je time uputio jasnu poruku vladama eurozone da moraju da prihvate velike gubitke u vezi njihovog programa pomoći Grčkoj.

Gotovo sav Grčki dug u vlasništvu je vlada eurozone. Koliko je on postao neodrživ ilustruje i činjenica da će on ove godine dostići 176% BDP-a. Problem je što do danas unutar Trojke nije došlo do saglasnosti o tome trebaju li evropske vlade da otpišu Atini dio dugova kako bi Grčka mogla dugoročno i održivo da otplaćuje ostatak.

Galerija