Đurović: Markoviću, ti bježiš od konflikta sa vlašću

Predsjednik CANU Momir Đurović obratio se oštrim tonom predsjedniku Ustavnog suda Milanu Markoviću nakon što je odbačena tužba CANU protiv odluke Vlade

0 komentar(a)
13.08.2013. 16:20h

Nakon što je Ustavni sud presudio da je neosnova žalba Crnogorske akademije nauka i umjetnosti kojom su tražili da se poništi odluka Vlade kojom je prije dvije godine ukinuto finasiranje akademije, njen predsjednik Momir Đurović optužio je Ustavni sud da radi u korist Vlade.

Đurović, u otvorenom pismu predsjednika Ustavnog suda Milanu Markoviću, ističe kako su pravne nauke “veoma složena aktivnost ljudskoga uma, ali da kada se želi izbjeći utvrđivanje istine i pravično suđenje o njoj, onda, najčešće, one pribjegavaju paragrafima.

“Takve pravne vještine sjećamo se, mi stariji, veoma dobro, pošto je u nekom prošlom političkom sistemu, kao i u svim partitokratijskim, to česta praksa koja omogućava sudovima i sudijama da izbjegavaju konflikte sa vlašću, pri tome ne mareći puno za interese oštećenih. Očigledno, vašem sudu nije nepoznata takva praksa i ona je u ovom slučaju demonstrirana veoma rigidno, legitimišući sebe ne kao istinski Ustavni sud, već kao sud koji se štiti od eventualnih konfrontacija sa onima koji vladaju”, kaže Đurović u pismu.

On kaže da ne treba sumnjati u to da je Marković na funkciju predsjednika suda došao kao univerzitetski profesor kome je poznatija i bliža bila vrijednost pravne nauke kojom se pravično sudi tek kada se utvrdi istina, pa čak i po cijenu izbjegavanja paragrafa.

“Uostalom, 'paragrafi' se stalno mijenjaju, administrativnim putem ili kroz sudsku praksu. Tu najvišu vrijednost pravne nauke, a naročito Ustavnog suda, da na istini štiti od nasilja, pa makar ono dolazilo, kao najopasnije, od onih koji vladaju, što je, nažalost, slučaj i ovoga puta, Vaš sud je izbjegao. Nije on, Markoviću, ovoga puta pokazao pravnu vještinu, već knjiški primjer kako ljudi kojima je data ta velika odgovornost da štite druge, u stvari štite sebe, izbjegavajući da se njihova rješenja, možda, ne svide onima koji vladaju, ne želeći, pri tome, da vide istinu i da svojim odlukama pomažu uspostavljanju pravičnog društva u Crnoj Gori. Gospodine predsjedniče, sjutra kada se ponovo vratite među studente, sigurno je da ćete ovakvu sudsku praksu prećutkivati”, naglašava Đurović.

Vlada je prije dvije godine prestala da finansira akademske naknade članovima CANU, za redovne oko 900, a vanredne 700 eura mjesečno. Odluka je donijeta nakon što je CANU odbila da na način koji Vlada želi, primijeni Zakon o CANU, odnosno da u svoje članstvo primi sve akademike Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Zaključkom Vlade od 30. avgusta 2012, CANU je blokiran i žiro-račun, stopirane akademijske nadoknade i novac za naučno-istraživačke projekte. CANU je zatim ustala sa tužbom pred Upravnim sudom koji je odbacio tužbu i oglasio se nenadležnim.

Đurović je tada preko medija vodio žustru polemiku sa predsjednikom Upravnog suda Branislavom Radulovićem revoltiran što je Upravni sud odbacio tužbu, kao i zbog stava suda da Vlada ima zakonska i ustavna ovlašćenja da donosi odluke kojima uređuje odnose u vođenju unutrašnje politike.

Da smo svi kao vi, planeta bi prestala da se okreće

Đurović u pismu konstatuje da je nevjerovatna neažurnost Ustavnog suda, vašeg suda, kome je trebalo skoro godinu dana da utvrdi da „se odbacuje" Ustavna žalba koju je podnijela CANU u vezi nasilja (zaključaka) Vlade nad Akademijom.

Zato što nijesu zadovoljeni odgovarajući uslovi, naime, nijesu, po ocjeni Suda, prethodno „iscrpljena sva djelotvorna pravna sredstva", kao što je vođenje procesa pred Upravnim sudom.

“Pa, kada bismo svi mi radili takvim tempom, pri tome pretvarajući administrativne poslove u 'visokostručni i dobro plaćeni posao' za koji se potroši po godinu dana, kao što je to uradio, ovoga puta, neki od vaših sudija-izvjestilaca, odnosno vaš sud, ova planeta bi prestala i da se okreće”, navodi u pismu Đurović.

Zar profesori i sudije ne poznaju Ustav

U pismu ističe da će se Akademija i dalje zalagati za istinu i pravično društvo, pa makar i Ustavni sud uporno citirao nekakve paragrafe koji, i početnicima je jasno, u ovom slučaju nemaju baš puno veze sa pomenutom ustavnom žalbom.

Dodaje da su u pisanju ustavne žalbe učestvovali Markovićeve kolege profesori, članovi Akademije i sudije Ustavnog suda.

“Nije valjda da oni toliko ne poznaju Ustav Crne Gore i zakone, te da su u postupku napravili takve vulgarne greške kada su 'paragrafi' u pitanju. Da se vaš sud, odnosno sudija-izvjestilac raspitao i istinski želio da utvrdi istinu i pravično sudi o ustavnoj žalbi lako bi utvrdio da se, mada to nije zakonski uslov u ovome slučaju, Upravni sud Crne Gore oglasio kao nenadležan za rješavanje ovoga spora.

Jedan nenadležan, a drugi traži od njega nadležnost (sic!). Mnogo i za daleko veći i složeniji pravni sistem”, ističe Đurović.

Galerija