Numanović: Potrebna efikasna primjena zakona o rodnoj ravnopravnosti

Crna Gora ima dobre zakone o rodnoj ravnopravnosti, ali je potrebna njihova efikasna primjena, ocijenio je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović. On je danas na Odboru za rodnu ravnopravost, predstavljajući Izvještaj o stanju ljudskih prava, rekao da je Crna Gora prihvatila sve preporuke Savjeta za ljudska prava, koje se tiču rodne ravnopravnosti. Prema njegovim riječima, preporučeno je da se preduzmu sve pravne i druge mjere za suzbijanje nasilja nad ženama i pružanje pomoći žrtvama nasilja nad ženama i njihovoj djeci. "U toj oblasti, uspostavili smo dobar zakonodavni okvir, a ono što nam predstoji je efikasna primjena zakona i Strategije iz te oblasti, kroz jačanje međusektorske saradnje, edukacija zaposlenih i kampanje podizanja svijesti", naveo je Numanović. On je kazao, da je zadatak njegovog resora, da napravi kvalitetan nacrt tih preporuka, i da kroz Akcioni plan, pojedinačno imenuju i zaduže osobe iz državnog resora, za svaku od preporuka. "Osnovni zadatak je da izvršna vlast krene u implemetaciju toga, ali nam je potrebna jako velika edukacija i vrijeme, i u mnogo razvijenijim državama to je proces koji je mnogo dugo trajao i traje", pojasnio je Numanović. On je rekao da očekuje pomoć svih aktera civilnog sektora, navodeći da oni u Ministarstvu, sami ne mogu.

Drobnjak: Član Demokratske partije socijalista (DPS) Nada Drobnjak, kazala je, da će Odbor za rodnu ravnopravnost nadgledati sprovođenje preporuka, navodeći da će posebno pratiti pitanje rodne ravnopravnosti, položaja žena i unapređenje njihovih ljudskih prava. "Jer žene, iako predstavljaju većinu u populaciji, predstavljaju ranjivu grupu, jer nemaju ni političke ni ekonomske moći, koja bi trebalo da im pripada, ali one su dio i drugih ranjivih grupa, i često budu diskriminisane osobe", navela je ona. Drobnjak je rekla da će zadatak Odbora, u narednom periodu biti smanjenje i suzbijanje nasilja nad ženama i u porodici, navodeći da su dogovorili aktivnosti, na tom planu, za drugi dio godine. Član Demokratskog fronta (DF) Branka Bošnjak rekla je, da je problem u implementaciji, jer se donose zakoni, koji se kasnije ne primjenjuju, navodeći da je svjesna činjenice da to proces, za koji je potrebno vrijeme. Ona je navela da se zalaže za povećanje žena u Skupštini, navodeći da je formirana Radna grupa koja treba da »napravi pritisak« da se taj procenat poveća. "Treba da uvedemo odredbu, da bude 30 odsto žena u Parlamentu, i smatram da je tradicionalna sredina nešto što mora da se mijenja" kazala je Bošnjak. Član Demokratske partije socijalista Branka Tanasijević rekla je, da svaka odgovornost mora biti konkretna. "U tom smislu, svi mi koji radimo na unapređenju ljudskih prava, bez obzira kojoj instituciji pripadamo, civilni sektor ili građani, svi smo na istom zadatku", navela je ona. Član Pozitivne Goran Tuponja rekao je, da se dešava da postoji sklonost prihvatanja standarda, koji kasnije, u implementaciji zakažu i ne budu sprovedeni onako kako se željelo. "Bitno je da budu procijenjene mogućnosti i kapaciteti da nešto uradimo i da lokalizujemo odgovornost, da precizno znamo ko je odgovoran za što", smatra on. Član Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović kazala je, da je ključ riješenja problema u dvije okolnosti. "Prva okolnost je, da se zakoni i preporuke ne trebaju donositi samo radi usklađivanja standarda Evropske unije, već treba poštovati Običajno pravo, i na osnovu njega donositi zakone ih prilagođavati preporukama", precizirala je ona. Vuksanović je rekla, da je druga okolnost u riješavanju problema, uspostavljanje saradnje svih organa vlasti, nevladinih organizacija, i građana. Predstavnik Ministarstva zdravlja Senka Klikovac, navela je, da postoje smetnje u implementaciji propisa, navodeći da nije saglasna sa ocjenom da smetnje dolaze od državnih institucija. "Stvar je u implementaciji kod pojedinaca. Moramo prepoznati pojedince, kada implementiramo određenu normu", navela je ona. Član DF-a Ljiljana Đurašković kazala je, da svi treba da daju svoj maksimum, kako bi se preporuke realizovale. "Po mom mišljenju, treba staviti akcenat na djecu sa posebni potrebama, na borbu protiv nasilja u porodici, na ekonomsko osnaživanje žena sa posebnim akcentom na samohrane majke u ruralnom područiju, na zaštitu zdravlja žene i djeteta i napovećanje broja žena u javnom i političko životu Crne Gore", navela je ona. Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Dragan Pejanović kazao je, da je pored implementacije propisa, koji se tiču ljudskih prava potrebno prepoznati odgovornost. "Moramo prepoznati sve oni koji su odgovorni za eventualno nepostupanje ili nedonošenje odluka posebno kad se radi o ranjivi grupama", ocijenio je on. Izvršni direktor Centra za ženska prava Maja Raičević kazala je, da je ključna implementacija svih dokumenata, navodeći da smatra da na tome još puno treba raditi. "Strategija za suzbijanje nasilja u porodici, po mom mišljenu, još uvijek nije zaživjela u praksi onako kako treba, u smislu da nedostaje centralni mehanizam, a to je Komisija koja je formirana i koja se nije sastala dovoljno puta da bi mogla dati anaolizu onoga što je do sada učinjeno", smatra ona. Predstavnik Građanske alijanse Emina Čobaj rekla je, da je Izvještaj trebao biti predstavljen u Skupštini, prije prezentacije Savjetu za ljudska prava. "Jer bi Skupština mogla biti uključena u samoj finalnoj izradi tog Izvještaja i on bi za nijansu moga biti kvalitetniji, i nadam se da bi se to u narednom periodu moglo sprovesti", kazala je ona.

( MINA )