Njemački ambasador: Razočarani smo zbog presuda Šarić i Zavala

Pius Fišer nezadovoljan onim što se dešava u Crnoj Gori u borbi protiv korupcije i kriminala u posljednjih nekoliko mjeseci

57 pregleda7 komentar(a)
15.05.2013. 09:27h

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Pisu Fišer ocijenio je da je crnogorsko pravosuđe u prošloj godini ostvarilo uspjeh u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali da se od Crne Gore, od 29. juna te godine kada je započela pregovore o pristupanju EU, očekuje odlučnija borba na tom planu.

“Od ovog datuma ocjenjujemo nezadovoljavajući napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”, naglasio je Fišer, navodeći da je jedan od razloga za to nedovoljna saradnja između policije, tužilaštva i sudova.

Na okruglom stolu “Uloga Ustavnog suda u izgradnji vladavine prava“ koji je juče počeo u Budvi, Fišer je rekao da je informisan da će ministar pravde (Duško Marković) formirati posebnu jedinicu, po modelu hrvatskog USKOK-a, u kojoj bi bili svi organi zaduženi za istrage, od policije, sudova, poreske policije i tužilaštva.

“Na crnogorskoj je Vladi i pravosuđu da donesu takvu odluku”, dodao je, kako prenosi agencija Mina, Fišer.

On je ukazao i na “razočaravajuće presude, koje su trebalo da budu dokaz da Crna Gora ima političku volju i sposobnost da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije”, navodeći kao primjer odluke Apelacionog suda u slučajevima Šarić i Zavala.

“Takav rezultat za nas je razočaravajući, jer su upravo te dvije presude, odnosno slučaja, bili za nas dokaz da je Crna Gora spremna da se bori protiv ovog zla”, naglasio je Fišer.

On je poručio da EU očekuje od Crne Gore da, na prvom mjestu, započne promjenu Ustava, kako bi omogućila nezavisnost pravosuđa i depolitizaciju pravosudnog sistema i da je Venecijanska komisija (VK) “donijela dosta predloga”.

“Očekujemo da Crna Gora preuzme te predloge u mjeri u kojoj je to moguće i da ih prihvati i realizuje, jer se oni u najvećoj mjeri odnose na pravila prilikom izbora i sastava predstavnika Sudskog savjeta, tužilaca i sudija Ustavnog suda”, naveo je Fišer.

On je rekao da se nada da će se “promjena Ustava, koja će dovesti do depolitizacije pravosudnog sistema, desiti do ljeta ove godine”.

Fišer je kazao da Crna Gora trenutno radi na akcionim planovima za poglavlja 23 i 24 koji će, kako je naveo, biti osnova za odluku EU da joj na jesen da “zeleno svijetlo” za otvaranje tih poglavlja.

Prema njegovim riječima, oblasti problematične ne samo za Crnu Goru, već i za čitav Balkan i jedan broj evropskih zemalja, jesu korupcija i organizovani kriminal.

“Zbog toga očekujemo da crnogorsko pravosuđe i politika vode odlučnu borbu protiv ovih pojava, jer je ta borba kamen temeljac vladavine prava i nešto što je odlučujuće za naše principe i vrijednosti”, poručio je Fišer.

Marković poručio Medenici da je njegova zadnja

Predsjednik Ustavnog suda Milan Marković kazao je da Ustavni sud, prije svega, kontroliše saglasnost svih pravnih akata sa Ustavom, bez izuzetka, uključujući i odluke Vrhovnog suda, kroz institut ustavne žalbe.

“Ova nadležnost Ustavnog suda osporava se u kontinuitetu i nakon pet godina od primjene instituta ustavne žalbe, prije svega od redovnog sudstva, sa argumentacijom da Ustavni sud nije instancioni sud u odnosu na sudske odluke donijete u okvirma redovnog sudstva, da je Vrhovni sud najviši sud u Crnoj Gori, pa čak i da Ustavni sud radi neustavno“, naveo je Marković.

“Nadležnost Ustavnog sud da odlučuje po ustavnim žalbama, svakako ne zalazi u nadležnost Vrhovnog suda, on i dalje ostaje najviše sudsko tijelo, a sudske odluke ukidaju se samo ukoliko je došlo do povrede Ustavom zajemčenih prava i sloboda i prava iz Evropske konvencije”, precizirao je Marković.

“Iskustvo i praksa, međutim, pokazuju da Ustavni sud još nije pozicioniran u skladu sa položajem koji mu priznaje Ustav, pa se i dalje često poistovjećuje sa redovnom sudskom vlašću i pogrešno se doživljava kao poslednja redovna sudska instanca u državi. Takva percepcija ne doprinosi ostvarivanju njegovog ustavnog položaja”, naveo je Marković.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica ranije je opovrgla tezu da je Ustavni sud odvojen od redovnih, smatrajući da to ne može biti sve dok ima ovlašćenja da ukida odluke redovnih sudova ulazeći u činjenično stanje i dokaze.

"Dok je tako, urušava se pravni poredak, a ta ovlašćenja Ustavni sud vuče iz zakona, što je suprotno Ustavu", rekla je Medenica, i poručila da je Vrhovni sud najviši sud u zemlji. Vrhovni sud se tim povodom obraćao Ministarstvu pravde, tražeći izmjenu Zakona o Ustavnom sudu kojim mu je dato ovlaštenje da ukidaju presude Vrhovnog suda.

Galerija