Crnoj Gori fali 50 timova za hitnu medicinsku pomoć

U sistemu zdravstva trenutno nedostaju anesteziolozi, biohemičari, mikrobilozi, radiolozi...

94 pregleda1 komentar(a)
06.05.2013. 14:37h

U Crnoj Gori trenutno nedostaje 50 timova Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, da bi bili ispoštovani standardi, kazao je ministar zdravlja Miodrag Radunović. On je rekao da, prema planu specijalizacija u sistemu zdravstva trenutno nedostaju anesteziolozi, biohemičari, mikrobilozi, radiolozi, epidemiolozi, patolozi i izabrani doktori-porodični ljekari. „Drugim riječima, sve one specijalizacije za koje mladi ljekari ne pokazuju interesovanje. U skladu sa sistematizacijama zdravstvenih ustanova, one raspisuju konkurse za potrebne nedostajuće kadrove, a Ministarstvo daje saglasnost shodno planu specijalizacija“, kazao je Radunović agenciji MINA. Prema njegovim riječima, Ministarstvo zdravlja uvijek je vodilo računa da u sistemu zdravstvene zaštite radi visokostručan i kompetentan kadar, navodeći da njegov resor zbog toga radi na stalnom stručnom usavršavaju ljekara i drugog medicinskog osoblja. „Da brinemo i o stalnom profilisanju kadra potvrđuje činjenica da je shodno planu specijalizacija od 2006. do prošle godine, odobreno 381 specijalizacija i užih specijalizacija i 25 dospecijalizacija- porodična medicina“, rekao je Radunović.

On je naveo da je do sada u ovoj godini odobreno 20 specijalizacija, i tri uže specijalizacije, kao i četiri u privatnim zdravstvenim ustanovama. Radunović je dodao da je nakon otvaranja Medicinskog fakulteta urađen najveći edukativni program. Prema njegovim riječima, edukovano je 245 timova izabranih doktora, od kojih su dva tima iz privatne prakse. „Sa idejom da nastavimo edukaciju zdravstvenih radnika, a u cilju podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite, zaposlili smo i 40 kliničkih ljekara koji će kroz dalju edukaciju biti budućnost zdravstvenog sistema, imajući u vidu da su ljudski resursi najveće bogastvo“, dodao je Radunović. On je kazao da je aranžmanom, koji Crna Gora ima sa Svjetskom bankom, urađen Plan ljudskih resursa do 2020. godine, kojim su definisane potrebe u skladu sa strateškim dokumentima i na osnovu kojih će se dodjeljivati potrebne specijalizacije.

Radunović je dodao da je nakon otvaranja Medicinskog fakulteta urađen najveći edukativni program
„Prema podacima Instituta za javno zdravlja u Crnoj Gori u 2011. godini, ukupno je u javnom sektoru 1.258 ljekara od čega 966 specijalista“, naveo je Radunović. On je kazao da se formiranjem zdravstvenih centara neće promjeniti osnovna uloga zdravstvene zaštite na primarnom nivou, koju sada organizuje Dom zdravlja kao referentni centar primarne zdravstvene zaštite, već će funkcionisati bolje i efikasnije, ali u okviru centra. „Cijeli sistem biće organizovan tako da pacijenti mnogo jednostavnije i brže dobijaju zdravstvenu uslugu, sa mnogo manje uputa i lutanja od jedne do druge ustanove. Znači, sve će fukcionisati u okviru jedne kuće“, pojasnio je on. Radunović je kazao da su javne zdravstvene ustanove karakterističan poslovni sistem, navodeći da intergrisanje takvog poslovnog sistema, predstavlja trend u uspješnim zdravstvenim sistemima u svijetu. On je naveo da pažljivo očuvanje procesa rada u pojedinim nivoima zdravstvene zaštite, kako u organizacionom tako i u informatičkom, a posebno u finansijskom smislu, predstavlja osnov za uspješno inegrisanje javnih zdravstvenih ustanova.

„Uvođenjem zdravstvenih centara unapređujemo kvalitet zdravstvene zaštite, standardizujemo postupke liječenja, a kao produkt svega toga je efikasnost i efektivnost pružanja usluga“, rekao je Radunović. On je dodao da će se takva integracija, gdje je pacijent u centru pažnje sa svim svojim pravima, ali i obavezama, iskoristiti za unapređenje svih dosadašnjih slabih tačaka u postojećem sistemu, “uskih grla i slabe prohodnosti pacijenata od primarnog ka višim sistemima zdravstvene zaštite”. Prema Radunovićevim riječima, aktivnosti za formiranje osam zdravstvenih centara već su počele, i do sada su u sedam opštih bolnica iz pripadajućih domova zdravlja integrisana laboratorijska i rengen, ehosonografska i CT dijagnostika. On je rekao da je takođe pilotirana dostupnost specijalističkih usluga u pripadajućim domovima zdravlja, navodeći da sada predstoji integracija kompletnih zdravstvenih ustanova. „Planirano je da svih osam centara počne da funkcioniše u istom momentu i zaživjeće integracijom zaposlenih, menadžerskom strukturom i aktivnostima, početkom sljedeće godine“, kazao je Radunović. Govoreći o transplantaciji organa, on je rekao da to predstavlja krunu svakog zdravstvenog sistema, navodeći da je Crna Gora svojim kapacitetima pokazala spremnost da odgovori tom izazovu. „Iako smo relativno mali zdravstveni sistem, zajedničkim naporima i poštujući multisektorski pristup, stvorili smo uslove da se ova složena procedura uvrsti u našu medicinsku svakodnevnicu“, dodao je Radunović. On je podsjetio da su prve dvije transplantacije bubrega sa živog donora, obavljene u septembru prošle godine u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), uz podršku transplantacionog tima iz Hrvatske, Kliničko bolničkog centra Rebro.

Radunović je pojasnio da presađivanje organa predstavlja uspješnu metodu liječenja bolesnika
Radunović je pojasnio da presađivanje organa predstavlja uspješnu metodu liječenja bolesnika, kod kojih je došlo do nepovratnog gubitka funkcije nekog od vitalnih organa i predstavlja najkompleksniji zadatak i najveći izazov jednog zdravstvenog sistema. „Stvoren je i zakonski okvir za uvođenje kadaverične transplantacije, odnosno transplantacije organa sa umrlog davaoca“, kazao je on. Radunović je rekao da je do sada u KCCG urađeno pet transplantacija bubrega sa živog davaoca, navodeći da je do kraja ove godine planirano još pet. On je naveo da prema podacima iz KCCG za transplantaciju bubrega trenutno ima 34 kandidata, srce čeka tri do četiri pacijenta godišnje, na tansplantaciju jetre čeka jedan, a na listi kandidata za moguću transplantaciju ih je šest. „Kada govorimo o transplantaciji drugih organa, važno je napomenuti da treba prethodno pripremiti i edukovati kadrove i tek nakon toga možemo razmišljati o kadaveričnim transplantacijama ostalih oragana“, kazao je Radunović.

Galerija

Hitna pomoć FOTO: Luka Zeković