Velik broj oboljelih od raka u Srbiji povezan sa NATO bombardovanjem

Osiromašenom uranijumu treba 4,5 milijarde godina da se raspadne, a vjetar i atmosferske prilike širile su ga u okruženju, pa i širom Evrope

79 pregleda30 komentar(a)
15.04.2013. 17:59h

Tokom posljednje decenije u Srbiji je drastično porastao broj umrlih od leukemije, a povećani broj oboljelih dovodi se u vezu sa posljedicama vazdušnih napada NATO 1999. kad su na Srbiju, Crnu Goru i Kosovo bačene i bombe s osiromašenim uranijumom, navode beogradski mediji.

Prema analizama državnog istituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović- Baut”, u posljednjih desetak godina broj oboljelih od leukemija i limfoma povećan je za 110 odsto, dok je broj umrih od ovih bolesti povećan za čak 180 odsto.

Predsjednik Društva Srbije za borbu protiv raka profesor Slobodan Čikarić ocijenio je da taj podatak ne treba da čudi nikoga, jer je na Srbiju tokom 11 sedmica NATO bombardovanja bačeno 15 tona osiromašenog uranijuma, koji je i u najmanjim količinama jako kancerogen - izaziva rak, ali dovodi i do genske mutacije - rađanja potomaka sa psihofizičkim deformitetima.

Čikarić navodi da će osiromašeni uranijum, koji je bačen na Kosovu i Metohiji i u Srbiji na ivicama Pčinjskog okruga ostati vječno na tom terenu, jer mu da bi se raspao treba 4,5 milijarde godina, a vjetar i atmosferske prilike širile su ga u okruženju, pa i širom Evrope tako da nisu ugroženi samo stanovnici Srbije.

...bolest se ne javlja odmah po djelovanju kancerogene materije, već mora da prođe određeni latentni period, koji je u slučaju leukemija i limfoma u prosjeku sedam i po godina, dok je za tumore poput karcinoma dojke, grlića materice, pluća ili debelog crijeva taj latentni period u prosjeku petnaestak godina
Dokle je sve osiromašeni uranijum mogao da dođe u Evropi i kakve posljedice ostavlja na zdravlje ljudi zanimalo je i ambasadora Bundestaga koje je tokom nedavnog boravka u Srbiji, posjetilo i Društvo Srbije za borbu protiv raka.

“Taj uranijum se prvo pretvarao u prašinu koja je nošena vjetrom po cijeloj Srbiji, ali i po cijelom Balkanu, čak je stizala i u Aviano, odakle su avioni nosili bombe. Nakon toga čestice prašine su se taložile na zemlju i tako dospijevale u površinske vode, biljke i životinje, ulazeći u lanac prehrane”, rekao je srbijanskim medijima Čikarić.

On je kazao da se bolest ne javlja odmah po djelovanju kancerogene materije, već mora da prođe određeni latentni period, koji je u slučaju leukemija i limfoma u prosjeku sedam i po godina, dok je za tumore poput karcinoma dojke, grlića materice, pluća ili debelog crijeva taj latentni period u prosjeku petnaestak godina.

“Pratili smo kretanje malignih tumora od 2001. do 2010. i uočili da je pojava malignih leukemija i limfoma povećana za 110 odsto, dok je učestalost pojave svih tumora zajedno i leukemija i tzv. solidnih tumora uvećana za 20 odsto”, kazao je Čikarić.

Prevedeno u brojeve - 2001. u Srbiji je otkriveno 30.744 novooboljelih od raka, dok je 2010. evidentirano 37.412 novooboljelih, a Čikarić procjenjuje da će samo u 2013. u Srbiji biti otkriveno 40.000 novoregistriranih malignih tumora, dok će od malignih tumora umrijeti 22.000 do 23.000 ljudi.

Posljedice bombardovanja oružjem sa osiromašenim uranijumom nisu vidljive samo kod ljudi, a nuklearni fizičar Vladimir Ajdačić ukazuje da su na jugu Srbije, u područjima gdje je bačeno najviše osiromašenog uranijuma, već uočene genske mutacije na životinjama.

Ajdačić je, kako navode beogradski mediji, podsjetio da je najviše ove municije bačeno na Irak, a kasnija su istraživanja pokazala da su potomci američkih vojnika koji su boravili u Iraku u 67 odsto slučajeva imali genske deformacije.

Posljedice bombardovanja oružjem sa osiromašenim uranijumom nisu vidljive samo kod ljudi, a nuklearni fizičar Vladimir Ajdačić ukazuje da su na jugu Srbije već uočene genske mutacije na životinjama
Tužilaštvo u Italiji nedavno je pokrenulo istragu zbog sve većeg broja oboljelih od raka nakon učestvovanja u mirovnim misijama, uključujući i Kosovo, a italijanski vojnici već godinama bezuspješno nastoje da dokažu vezu između njihovog narušenog zdravlja i boravka na teritoriji koja je izložena djelovanju osiromašenog uranijuma. Prema podacima Udruženja žrtava osiromašenog uranijuma, na koje se pozivaju beogradski mediji, više od 300 vojnika, koji su bili pripadnici snaga NATO-a, umrlo je od raznih vrsta tumora, dominantno u limfnom sistema, a više od 3.600 ih oboljelo.

Međutim, pretpostavlja se da je broj oboljelih znatno veći, jer se bolest ne javlja odmah, a u raznim mirovnim misijama, u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Iraku, Avganistanu bilo je više od 70.000 italijanskih vojnika.