Sve više biciklističkih autoputeva na sjeveru Evrope

Biciklistički auto-putevi" razlikuju se od biciklisticčkih staza jer se održavaju i imaju prioritet kao putevi u drumskom saobraćaju. Danska, Njemačka, Švedska i Britanija spajaju svoje "biciklističke puteve"

2 komentar(a)
04.04.2013. 11:49h

Širom Evrope, posebno u Danskoj, Njemacckoj, Švedskoj i Britaniji, gradi se sve više posebnih, "biciklističkih auto-puteva" jer masovno korišćenje bicikala ne samo da smanjuje gužvu na ulicama i zagađenje, već koristi i zdravlju ljudi.

"Biciklistički auto-putevi" - široke posebne dvosmjerne staze, nekada i sa više traka u istom smjeru, raskrsnicama u više nivoa i s mostovima, koje ne idu nužno uz ulice i obične puteve, treba da premreže cijelu Evropu i pomognu smanjenje rashoda za zdravstvo, stav je zagovornika biciklizma u EU.

Projekat "biciklističkih auto-puteva" krenuo je iz predgrađa "svjetske biciklističke prijestonice" - Kopenhagena gdje je aprila prošle godine otvoren prvi takav put koji je postao pravi hit među građanima i posjetiocima tog grada.

Ovog mjeseca u Kopenhagenu biće otvoren 29. "biciklistički auto-put".

Procjenjuje se da mreža "biciklističkih auto-puteva" već štedi danskoj državi 40 miliona eura godišnje u vidu troškova za zdravstvo, pri čemu za izgradnju i održavanje tih puteva ide tek mala suma novca.

Prvi čovjek Komiteta za životnu sredinu i "zeleni" rast regiona Kopenhagena Lars Gorhoj (Gaardhoej) kaže da su "biciklistički auto-putevi" prvenstveno namijenjeni onima koji do posla ili škole putuju više od pet kilometara.

"Biciklistički auto-putevi" razlikuju se od biciklisticčkih staza jer se održavaju i imaju prioritet kao putevi u drumskom saobraćaju. To znači, pored ostalog, da su putevi za bicikliste pravi koliko je to moguće, kako bi se saobraćaj odvijao brzo, da su širi od staza i da se zimi i sa njih uklanja snijeg.

Nisu zanemarene ni potrebe biciklista, pa su na svakih kilometar i po postavljene pumpe za gume.

Takođe su sa približavanjem centru grada semafori sve bolje usklađeni i biciklisti mogu da koristeći "zeleni talas" vozeći brzinom od 20 kilometara na sat, bez potrebe da često mijenjanjaju brzine.

"Nastojali smo da izbjegnemo raskrsnice. To je naravno teško u centru grada, ali u predgrađu možeš da voziš kilometrima bez zaustavljanja", istakao je Gorhoj.

Prvi ovakav put, od prije samo godinu dana, brzo je privukao bicikliste i broj onih koji su izabrali da iz predgrađa do centra Kopenhagena, što je put od 15 kilometara, putuju biciklom povećan je za 10 odsto. Gorhoj navodi da saobrachajna gužva u Kopenhagenu ne samo da uvećavaju emisiju ugljen dioksida i drugih zagađujućih gasova, nego za posljedicu ima i manju prouduktivnost jer građani gube vrijeme u prevozu. A koristi po zdravlje su nemjerljive.

"Danci postaju sve deblji, ne vježbaju dovoljno, piju i puše previše... Za to je biciklizam odličan. Bicklisti su zdraviji", istakao je Gorhoj dodajući da je za zdravlje dobro i zbog manjeg zagađenja vazduha.

Pored Kopenhagena, Berlin ima 12 biciklističkih autoputeva, London priprema takođe toliko, a švedske vlasti dale su dozvolu za biciklistički put sa četiri trake između Malmea i obližnjeg univerzitetskog grada Lunda.

Gorhoj kaže i da je za uspjeh "biciklističkih auto-puteva" u Kopenhagenu dijelom zaslužna tamošnja tradicija biciklističke kulture, ali da svaki grad može uz malo napora da bude uspješan u tome.

"U Danskoj je percepcija biciklizma pozitivna, ali to nije tako svuda. Međutim, i u Danskoj bi sve manje ljudi vozilo da ništa nije urađeno da se biciklistima stvore dobri uslovi za vožnju", zaključio je Gorhoj.

Galerija