Direktori Telekoma spremni da se nagode zbog korupcije

Njihov bivši poslodavac, Mađar Telekom i vlasnik Dojče Telekom nagodili su se sa američkim vlastima 2011. godine, kada su platili 95 miliona dolara

152 pregleda10 komentar(a)
01.04.2013. 19:51h

Advokati bivših direktora Mađar Telekoma, kojima u srijedu u Njujorku počinje suđenje zbog optužbe da su korumpirali političare u Crnoj Gori i Makedoniji 2005. godine, zatražili su vansudsko poravnanje sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti (SEC) koja je protiv njih podnijela tužbu, pokušavajući da cijeli slučaj izmjeste van suda, saznaju “Vijesti”.

SEC je, kako je „Vijestima” saopšteno iz te institucije, protiv tog predloga advokata Eleka Štrauba, Tamaša Morvaija i Andraša Baloga, nekadašnjih čelnika Mađar Telekoma, za koje SEC tvrdi da su osmislili, sastavili i realizovali koruptivnu šemu kroz koju su, osim u Makedoniji, i u Crnoj Gori podmićena najmanje dva funkcionera Vlade kao i “sestra najvišeg vladinog zvaničnika koja se bavi advokaturom” sa 7,35 miliona eura.

Nakon više pripremnih ročišta pred Okružnim sudom u Njujorku, sudija Ričard Saliven je 8. februara prihvatio SEC-ovu tužbu i za 3. april zakazao statusnu konferenciju. Obje strane su Sudu dostavile svoje planove vođenja daljeg postupka.

SEC protiv nagodbe

„Odbrana traži od sudije da im omogući podnošenje žalbe na to rješenje od 8. februara. To bi značilo izmještanje slučaja na drugostepeni Apelacioni sud. SEC je protiv tog predloga”, naveo je izvor „Vijesti” iz te američke državne institucije.

Osim toga, advokati odbrane traže da se slučaj prenese u domen vansudskog poravnanja, u pokušaju da se nagode sa tužiocem, kao što je to bio slučaj i sa njihovim kompanijama. Njihov bivši poslodavac, Mađar Telekom i vlasnik Dojče Telekom nagodili su se sa američkim vlastima 2011. godine, kada je sklopljen sporazum o poravnanju po kojem su kompanije platile 95 miliona dolara kako bi se istraga zaustavila.

U odluci sudije Salivena od 8. februara, koju advokati odbrane pokušavaju da ospore, ocjenjuje se da su okrivljeni bez sumnje povrijedili američke propise te da tužba SEC-a nije zastarjela, kako su mađarski menadžeri tvrdili u pobijenom prigovoru. Oni su tvrdili i da Sud u Njujorku nije nadležan za suđenje stranim državljanima u ovom postupku. Tužba SEC-a bazirana je na saveznom Zakonu o korupciji u inostranstvu, koji štiti američko tržište kapitala od stranih kompanija koje van SAD sprovode nezakonite aktivnosti.

„Kada direktor stranog emitenta akcija, gdje god se nalazio, učestvuje u prevari koja kao posljedicu ima obmanu akcionara u SAD i u suprotnosti je sa saveznim propisima koji zahtijevaju objelodanjivanje tačne informacije o vlasnicima hartija od vrijednosti koji trguju u SAD, nastale su direktne posljedice”, navodi se u Salivenovoj odluci.

On je utvrdio da je postupcima tri bivša direktora Mađar Telekoma mogla biti prepoznata izričita namjera da konačni cilj bude dostavljanje lažnih izjava u zvaničnim izvještajima u SAD”, ukoliko u daljem sudskom postupku bude zaista utvrđeno da su oni sproveli koruptivne šeme u Crnoj Gori i Makedoniji.

Istraga u Crnoj Gori tapka u mjestu

Dok se pred njujorškim sudom odvija prava drama oko milionske koruptivne akcije usred Crne Gore, istraga Vrhovnog državnog tužilaštva tapka u mjestu. Zvanično, čekaju se odgovori na zamolnice koje su upućene državnim organima SAD-a, na osnovu čega će se tužioci opredijeliti da li će istraga biti nastavljena ili zatvorena.

U međuvremenu je iz Ambasade SAD-a u Podgorici stigla jasna poruka vrhovnoj državnoj tužiteljki Ranki Čarapić da dokaze potraži u Njemačkoj i Mađarskoj, jer je na osnovu njih pokrenut proces u SAD.

"SAD očekuju od crnogorske vlasti da, paralelno s američkom istragom, istraži sve navode o nezakonitim radnjama u Crnoj Gori u vezi sa ovim slučajem. Crnogorski tužioci i sudovi imaju mandat i sposobnost da to urade. Crna Gora može istražiti slučaj Telekom direktno kontaktirajući njemačke i mađarske vlasti i od njih zatražiti iste dokumente koje američki tužioci provjeravaju. Crnogorske vlasti imaju takođe mogućnost da traže da svjedoče odgovarajući svjedoci iz Crne Gore, Njemačke, Mađarske ili neke druge zemlje u vezi sa slučajem Telekom", odgovorila je nedavno portparolka Ambasade Seli Siver na pitanje šta bi organi Crne Gore mogli da urade dok ne stigne dokumentacija iz SAD.

Među četiri sporna konsultantska ugovora, za koje američke vlasti tvrde da su bili lažni i da je preko njih obavljena korupcija, nalazi se i onaj pod nazivom Sigma. Advokatica Ana Kolarević, sestra premijera Mila Đukanovića, je potvrdila da je radila na programu restrukturiranja Telekoma neposredno nakon privatizacije i da joj je novac isplaćen upravo preko firme Sigma, ali tvrdi da je sve bilo regularno te da je, zajedno sa kolegom Nikolom Martinovićem, odradila dodijeljeni posao.

Američke finansijske vlasti, međutim, tvrde da je preko Sigme sproveden korupcionaški plan, te da je preko nje isplaćeno oko 580.000 eura i da je dio ili cijeli iznos namijenjen za sestru visokog Vladinog funkcionera koja se bavi advokaturom.

Kolarević je nedavno podnijela tužbe protiv „Vijesti”, „Dana” i „Monitora”, od kojih traži po 100.000 eura, jer tvrdi da nema nikakve veze sa koruptivnim ugovorima te da joj je zbog pisanja tih medija nanijeta šteta.

O slučaju korupcije raspravljao je i Anketni odbor Skupštine, ali bez konačnog rezultata jer nije postojala većina za donošenje odluke pa je konstatovan samo tehnički dio izvještaja.

Saslušani su bivši direktori Telekoma Oleg Obradović, Milan Perović i Miodrag Ivanović, odnosno samo su dostavili izjave, bivši Vladini funkcioneri Branko Vujović i Darko Uskoković i Vladinog Savjeta Veselin Vukotić. Pozivu Odbora se odazvao i bivši direktor Euromarket banke Branimir Pajković koji je dao izjavu, ali i odbio da odgovara na pitanja, dok se predsjednik Atlas grupe Duško Knežević nije odazvao pozivu. Saslušanja su okončana 28. septembra, četvorosatnim ispitivanjem premijera Mila Đukanovića.

Željeli bi da otegnu izjavu do 2015.

Štraub, Morvai i Balog traže i da se zvanične izjave optužbe i odbrane ne održe prije 2014, a za svoju odbranu traže rok čak do 2015. godine.

SEC je i protiv tog predloga, jer ga smatraju gubljenjem vremena. „Tražimo da se odbrana zvanično izjasni na tužbu mnogo ranije, odnosno već tokom ljeta ove godine”, poručili su iz američke Komisije za hartije od vrijednosti.

Galerija

Milo Đukanović, šampanjac FOTO: Boris Pejović