Kipar: Prijateljstvo sa predsjednikom vrijedi milione

Kiparski predsjednik Nikos Anastasijades upozorio je bliske prijatelje da "na vrijeme" povuku pare iz kasnije blokiranih kiparskih banaka. Kipranima ističe vrijeme dato iz EU, u ponedjeljak bi mogli da bankrotiraju

2 komentar(a)
24.03.2013. 12:52h

Predsjednikovi prijatelji su poslušali savjet i prije izbijanja najnovije finansijske krize na ostrvu prebacili ga u inostranstvo, piše kiparski dnevnik "Filefteros".

Kiparski dnevnik ne navodi koliko je novca prebačeno u inostranstvo, ali se poziva na izvore koji su rekli da je predsjednik znao "za moguće zatvaranje banaka" i o tome je obavijestio bliske prijatelje.

Italijanski mediji navode da je 4,5 milijarde eura prebačeno sa Kipra, čak sedmicu prije izbijanja krize.

Kiparske vlasti pokušavaju da pronađu način za prikupljanje 5,8 milijardi eura prije isteka vremenskog roka 25. marta, koji im je dala Evropska centralna banka, kada će im ukinuti finansije.

Suočen sa gnjevom javnosti i jurišem na banke, kiparski parlament je ove nedjelje odbio da prihvati finansijsku injekciju iz fondova Evropske centralne banke za izlazak iz dužničke krize uz obrazloženje da su uslovi neprihvatljivi, čime je izazvao gnjev poverilaca i otvorio novo poglavlje u krizi koja više nije samo finansijska.

Prezadužena ostrvska državica duguje impresivnih 15,8 milijardi eura koje nije u stanju da vrati. Šefovi država vlada EU predložili su na samitu prošlog vikenda da ECB uputi Kipru 10 milijardi, pod uslovom da ostalih 5,8 prikupi kiparska vlada, direktno sa privatnih štednih računa u tamnošnjim bankama.

Prema ovom predlogu, sa računa na kojima ima preko 100 000 eura trebalo bi skinuti (u stvari konfiskovati) 9,9 odsto sredstava, dok bi oni ispod te granice bili "skraćeni" za 6,75 odsto.

Ovo je izazvalo paniku među štedišama, od kojih su mnogi ruski tajkuni za koje je Kipar zbog niskih kamata i elastične regulative dugo bio idealno mjesto za "parking" kapitala. Suočeni sa jurišem na šaltere, vlasti su zatvorile banje i u Moskvu uputili delegaciju da traži spas od bankrota.

Ta delegacija se u četvrtak vratila praznih ruku, a Nikozija je suočena sa dilemom: prihvatiti evropski ultimatum, ili biti odsječen od eurozone, što bi podrazumijevalo povratak na kiparsku funtu, sa velikim rizikom da to odmah izazove hiperinflaciju i socijalne nemire.

Do nemira bi vjerovatno došlo i ako se ultimatum prihvati, jer obični građani ne žele da prihvate da im država otima dio novca za koji su smatrali da je njihov. Ni ruski tajkuni, koji na ostrvu posjeduju brojne nekretnine i preko 10 000 registrovanih firmi ne vole da im stranci zavlače ruke u džepove.

Povrh svega, odbacivanje uslova ECB od strane kiparskog parlamenta izazvalo je dosta gnjeva širom EU, gdje se već dosta dugo smatra da Kipar, zbog neriješenog spora sa Turskom i prevelike bliskosti sa Rusijom, nikad nije ni zasluživao članstvo u EU.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je, kako piše "Špigl", prvi put izgubila nerve koje je uspijevala da sačuva u svim dosadašnjim kriznim situacijama i nazvala kiparske vlasti "autističnim".

Merkel nije jedina: uticajna kolumnistkinja "Vašington Posta" En Eplbaum je juče na svom tviter nalogu napisala da je "vrijeme da se Kipar izbaci ne samo iz eurozone, već i iz članstva u EU".

Njen tvit je naišao na topao prijem širom EU, a među onima koji su ga "retvitovali" je i Radek Sikorski, ministar inostranih poslova Poljske i jedan od kandidata za sljedećeg predsjednika Evropske komisije.

Korak ka rješenju krize

Agencija Rojters prenosi da je kiparski ministar finansija Mihalis Saris izvijestio o „značajnom napretku“ u razgovorima sa međunarodnim kreditorima dok je predsjednik Kipra, Nikos Anastasijades, izrazio očekivanje da će rješenje o pomoći toj ostrvskoj mediteranskoj državi u izbjegavanju bankrota „biti postignuto uskoro“.

Britanska novinska agencija, takođe, izvještava, pozivajući se na visokorangiranog kiparskog zvaničnika, da je Nikozija dogovorila sa kreditorima EU i MMF uvođenje jednokratnog poreza od 20 odsto na depozite veće od 100.000 eura u najvećoj, Kiparskoj banci (Bank of Cyprus), a četiri odsto na uloge veće od 100.000 eura u drugim kiparskim bankama.

Isto to javlja i Itar-Tass iz Nikozije, a britanska agencija navodi da nije mogla odmah dobiti komentar zvaničnika „trojke“ (Evropksa centralna banka, Evropska komisija i MMF).

Ruska državna agencija dodaje da su vlasti Kipra pod pritiskom „trojke“ odustale od nacionalizacije penzijskih fondova i od uključivanja tih sredstava u nacionalni antikrizni paket.

Kiparski predsjednik, navode agencije, očekuje brzo postizanje sporazuma o pomoći za spašavanje zemlje od bankrota.

„Preduzeli smo velike napore. Nadam se da ćemo imati uskoro rješenje“, napisao je Anastasijades na tviter nalogu poslije pregovora sa „trojkom“.

Agencije su prenijele i izjavu evropskog komesara za ekonomska i finansijska pitanja Olija Rena da događaji posljednjih dana „ne ostavljaju nadu da se dođe do optimalnog rješenja“.

Kipar se suočava sa veoma teškom budućnošću i mora da donese teške odluke, iako nema savršenih rješenja na raspolaganju, rekao je Ren, dodajući da su „preostali samo teški izbori“.

U Briselu sastanak ministara finansija EU o Kipru

U Briselu će danas biti održan sastanak ministara finansija eurozone koji će odlučivati o kreditu za spašavanje Kipra od bankrota.

Sastanak, koji će voditi predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej, održava se dan pošto je kiparski ministar finansija Mihalis Saris izjavio da je napravljen "značajan napredak" u razgovorima s međunarodnim kreditorima - Evropskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Predsjednik Kipra Nikos Anastasijades izrazio je očekivanje da će rješenje o pomoći toj ostrvskoj mediteranskoj državi u izbegavanju bankrota "biti postignuto uskoro".

Predsjednik i ministar finansija Kipra jutros su odleteli na sastanak u Brisel, rekao je portparol kiparske vlade Hristos Stilijanides, koji je dodao da su "pregovori u veoma delikatnoj fazi, situacija veoma teška, a rokovi kratki", prenijela je agencija AFP.

Najmanje 1.000 radnika kiparskih banaka, koji strahuju za svoj posao zbog gašenja banaka, mirno su juče protestovali ispred banke Laiki u Nikoziji, mada je nezadovoljstvo bilo očigledno.

"Nismo to očekivali. Vidi se da kriza raste, a niko ništa ne čini", naveo je jedan od učesnika protesta.

Predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej vodiće danas sastanak u Briselu, gdje će ministri finansija država članica Evropske unije odlučivati o kreditu za spašavanje Kipra od bankrota.

Kiparska vlada mora da obezbijedi 5,8 milijardi eura direktno sa privatnih štednih računa u tamošnjim bankama, prije isteka roka 25. marta koji im je dala Evropska centralna banka.

Ukoliko sporazum o paketu pomoći od 10 milijardi eura danas ne bude odobren, Kipar bi već u ponedjeljak mogao da proglasi bankrot i tako postane prva država koja će biti izbačena iz eurozone - a možda i iz Unije.

Suočen sa gnjevom javnosti i jurišem na banke, kiparski parlament je prvo odbio da prihvati finansijsku injekciju iz fondova Evropske centralne banke za izlazak iz dužničke krize uz obrazloženje da su uslovi neprihvatljivi, da bi potom odobrio prve tri od osam mjera vlade u nastojanju da se ispune uslovi koje je postavila Unija za spašavanje kiparske privrede.

Galerija