Hedli: Lekcije koje SAD treba da nauči iz rata u Iraku
Bivši savjetnik predsjednika Džordža Buša pozvao na reviziju sukoba u koje su SAD ušle na osnovu pogrešnih procjena i pozvao na oprez u sljedećim spoljnjopolitičkim izazovima
Stiven J. Hedli koji je prije deset godina kao savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika SAD igrao centralnu ulogu u odlučivanju o tome treba li ući u rat sa Irakom, nedavno je priznao niz pogrešnih procjena i nepreciznih pretpostavki u Bijeloj kući tadašnjeg predsjednika Džordža Buša mlađeg, koje su dovele do rata, piše "The New York Times".
Njegovo objašnjenje svih pogrešnih koraka krcato je lekcijama za dvije druge krize, onu u Siriji i onu u Iranu sa kojima je suočen današnji predsjednik Barak Obama, koji se trenutno nalazi u posjeti Izraelu.
Hedli je manjoj grupi okupljenoj radi razmatranja dugoročnih pouka koje se mogu izvući iz iračkoga rata rekao da ni njemu ni njegovom bivšem šefu Džordžu W. Bušu nije palo na pamet da se zapitaju "Što ako Sadam izvodi cijelu tu varku zato što se zaista riješio oružja za masovno uništavanje, ali ne želi da Iranci to saznaju".
Ne, Bijela kuća i obavještajne službe odmah su zaključile da irački vođa Sadam Husein, koji se prije toga iz petnih žila trudio da nabavi oružje za masovno uništavanje, sigurno to i dalje čini.
"Pokazalo se da je to bilo najvažnije pitanje koje obavještajci uopšte nisu postavili", rekao je Hedli na raspravi koju je organizovala korporacija RAND zajedno s časopisom "Foreign Policy"(Spoljnja politika).
"Istorija se ne ponavlja, ali se rimuje", rekao je davno Mark Tven, iskustvo iz Iraka prijeteći visi nad svakom odlukom Obaminog tima za spoljnju politiku, rekao je Hedli. Nadvilo se i nad svakodnevne rasprave o tome treba li intervenisati u Siriji i treba li to učiniti teškim naoružanjem ili većom, a tajnijom akcijom. Ista pitanja prožimaju i svaku raspravu o iranskom nuklearnom programu, naročito kad se postavlja pitanje da li je vrhovni iranski vođa ajatolah Ali Hamnei odlučio da se domogne atomske bombe. A nije, ponovili su i prošle nedjelje američki obavještajci na negodovanje Izraelaca, piše "New York Times".
"Stalno razmišljamo o analogijama s Irakom", rekao je jedan visoki zvaničnik Obamine administracije. "Ali lagao bih da kažem kako vlada saglasje, čak i u administraciji, o tome što iz tih lekcija treba da se nauči".
Sirija je trenutno najaktualnija moguća intervencija Obamine vlade, ali niko još ne spominje slanje američkih vojnika. Obama je prije dvije godine kad su SAD i NATO intervenisali u Libiji, jasno rekao da kopnena vojska i kasnija okupacija ne dolaze u obzir.
Vjerovatno su Obami na umu tada bile neke od pogrešnih pretpostavki o kojima Hedli danas govorio, a koje su stajale iza američke invazije i okupacije Iraka, npr. pretpostavka da svi kadrovi odani Huseinu mogu biti eliminisani sa čela svih institucija vlasti i da će zemlja i dalje funkcionisati, kao i katastrofalne posljedice raspuštanja iračke vojske.
( Vijesti online )