Gladovaće 400 zatvorenika, Ministarstvo pravde: Nije u pitanju štrajk glađu

Iz Ministarstva su dodali da podržavaju svaku zakonitu inicijativu u cilju da se osuđenici izjednače u svojim pravima

144 pregleda0 komentar(a)
11.02.2013. 15:49h

Ministarstvo pravde preduzima sve zakonom predviđene mjere da posljedice štrajka osuđenika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija budu što blaže i da se sačuvaju osnovna prava i slobode osuđenika, saopšteno je iz tog Vladinog resora. Oko 400 zatvorenika ZIKS-a ranije su najavili su da će od danas štrajkovati glađu, dok ne bude usvojen novi zakon o amnestiji. Iz Ministarstva su ukazali da nije u pitanju štrajku glađu, već da jedan broj osuđenika odbija hranu. Oni su dodali da podržavaju svaku zakonitu inicijativu u cilju da se osuđenici izjednače u svojim pravima. „Očekivanom amnestijom anulirala bi se okolnost što je zbog proteka izvjesnog vremena od momenta izvršenja krivičnog djela do pravnosnažnosti presude, veliki broj osuđenika bio onemogućen da se prema njemu primijeni istitut amnestije“, kazali su iz Ministarstava. Oni su podsjetili da je odlučivanje po inicijativi za davanje amnestije u isključivom domenu poslova zakonodavne vlasti, budući da, u skladu sa Ustavom, izvornu nadležnost za davanje amnestije ima Skupština. Iz Ministarstva pravde su objasnili da je procedura u toku. „Donošenjem Zakona o amnestiji opravdali bi se razlozi pravičnosti, s tim što bi u predlogu zakona bila definisana i određena ograničenja, te tako suzio krug onih koji bi bili obuhvaćeni amnestijom“, piše u saopštenju.

Najavljen radikalan štrajk

Oko 400 osuđenika koji zatvorsku kaznu izdržavaju u spuškom zatvoru, najavili su da će od danas, sve dok inicijativa o novom zakonu o amnestiji ne bude usvojena, štrajkovati glađu.

Štrajk glađu će, pojasnili su zatvorenici, biti miran protest. Iz Ministarstva pravde, povodom najavljenog štrajka, saopštili su da će Vlada na jednoj od narednih sjednica dati mišljenje na inicijativu o amnestiji.

Zatvorenici su u pismu dostavljenu redakciji “Vijesti” istakli da će iz svojih paviljona izbaciti svu hranu, a kao razloge za štrajk naveli su prenatrpanost zatvorskih kapaciteta, neadekvatnu medicinsku zaštitu, lošu ishranu, loše funkcionisanje Zakona o uslovnoj slobodi.

Kao glavni razlog štrajka navode to što već mjesecima predlog zakona o donošenju amnestije čeka na razmatranje.

“Inicijativu za donošenje ovog zakona svojim potpisima podržalo je vise od 20.000 punoljetnih građana Crne Gore. Zakon predviđa donošenje amnestije za lica osuđena za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, kao i za osuđenike sa stranom krivičnom presudom koja se izdržava u Crnoj Gori”, pojašnjeno je u pismu.

Zatvorenici su istakli da je očigledno da su navedeni problemi veliki i da njihovom rješavanju treba prići konkretno i neodložno.

“I pored nesumnjive želje Ministarstva pravde da se ovi problemi riješe, stvari se odvijaju nedovoljno brzo i teško da mogu da odgovore potrebama osuđenih lica, pomognu pri njihovoj resocijalizaciji i vraćanju u normalan život. Grupa građana je prije više od pola godine pokrenula inicijativu za donošenje zakona o amnestiji”, napisali su zatvorenici.

U pismu se navodi da su se stekli svi neophodni uslovi da se Ustavni odbor, a zatim i Skupština izjasne o ovoj zakonskoj inicijativi koja je u interesu osuđenika, građana i države.

Osuđenici su pojasnili da je Zakon o amnestiji donijet 30.jula 2010. i da je stupio na snagu 12. avgusta.

“Imajući u vidu činjenicu da se amnestija može primijeniti samo prema licima koja su pravosnažno osuđena, veliki broj lica koja se trenutno nalaze na izdržavanju kazne zatvora u KP Domu nije mogao iskoristit blagodeti amnestije kao čina milosti države. Upravo je iz tog razloga smatramo da su se stekli uslovi da se donese novi zakon o amnestiji kojim bi se lica koja su pravosnažno osuđena oslobodila od izvršenja 25 odsto izrečene kazne zatvora”, piše u obraćanju zatvorenika.

Oni su najavili da zakon neće biti prihvaćen ako se amnestijom ne obuhvate oni koji su već amnestirani i osuđenici koji kaznu izdržavaju zbog teškog ubistva.

U odgovoru Ministarstva pravde koji potpisuje portparolka tog ministarstva Ana Barada navodi se da je predsjednik Skupštine u oktobru prošle godine inicijativu dostavio Vladi na mišljenje.

"Osuđena lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora u ZIKS-u podnijela su Skupštini inicijativu za donošenje novog zakona o amnestiji uz podnošenje 20.000 glasova građana. Predsjednik Skupštine dostavio je Vladi na mišljenje inicijativu radi eventualnog podnošenja predloga zakona o amnestiji 23. oktobra 2012. godine. Dakle, davanje amnestije predstavlja, po Ustavu, izvornu nadležnost Skupštine, i ta se nadležnost u praksi ostvaruje kroz formu zakonskog akta, pri čemu pravo predlaganja zakona ima poslanik kao i najmanje 6.000 birača preko poslanika koga u ovu svrhu ovlaste“, pojasnila je Barada.

Ona je istakla da će Vlada na jednoj od narednih sjednica dati mišljenje na tu inicijativu.

„Ista osuđena lica podnijela su u junu 2012. godine inicijativu za donošenje zakona o amnestiji i Odboru za ljudska prava i slobode. Povodom te inicjative 6. februara 2013. održana je četvrta sjednica ovog odbora. Zaključak odbora je da se inicijativa dostavi zaštitniku ljudskih prava i sloboda na dalje postupanje u skladu sa njegovim zakonskim ovlašćenjima a sve u cilju davanja podrške osuđenim licima štiteći njihova ljudska prava u slučaju da se utvrdi da su im prošlim zakonom o amnestiji ova prava bila ugrožena. Narednih dana se očekuje izjašnjenje zaštitnika“, saopštila je portparolka Ministartsva pravde.

Barada je pojasnila da je amnestija institut kojim se pojedinačno, neodređenom broju lica daje oslobođenje od krivičnog gonjenja, potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne zatvora, izrečena kazna zamjenjuje blažom kaznom, daje rehabilitacija ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posljedice osude.

„Amnestija se može odnositi na određena krivična djela, to jest može isključiti pojedina krivična djela, ali se amnestijom ne dira u prava trećih lica – oštećeni uvijek može tražiti naknadu šte te prouzrokovanu izvršenjem krivičnog djela“, istakla je ona.

Istražni odolijeva "političkim ucjenama"

U Kazneno-popravnom domu u Spužu i Istražnom zatvoru Podgorica, trenutno je oko 1.350 osuđenika i pritvorenika. Glađu će, po najavama zatvorenika, štrajkovati skoro trećina njih.

Štrajk počinju osuđenici koji kaznu izdržavaju u paviljonima D, C i na poluotvorenom odjeljenju. U paviljonima A i B, po jedan boravak neće štrajkovati, kao ni ženski zatvor.

Prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“ iz Istražnog zatvora, pritvorenici neće podržati štrajk glađu, kao što to nijesu radili ni ranijih godina.

Navodno, oni ne žele da učestvuju u štrajku koji je “inspirisan političkim ucjenama“.

Osuđenici, koji od Vlade očekuju da se izjasni o inicijativi, na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima ukazali su najviše povjerenja koaliciji “Evropska Crna Gora”.

Galerija