Uštede već 10 mjeseci samo u planovima

Sporazum su u decembru prošle godine potpisali predstavnici Vlade i oba sindikata, a njegov cilj je praćenje trošenja novca iz budžeta

1 komentar(a)
23.10.2012. 18:11h

Očekivanja koja su zaposleni koji primaju plate iz državne kase imali od prije deset mjeseci potpisanog Sporazuma o politici zarada koje se finansiraju iz budžeta, nijesu se obistinila jer do sada nije urađeno gotovo ništa.

Sporazum su u decembru prošle godine potpisali predstavnici Vlade i oba sindikata, a njegov cilj je praćenje trošenja novca iz budžeta, smanjenje broja zaposlenih i pravilnije usklađivanje zarada zaposlenih u javnom sektoru.

Planirano je da se taj posao završi zaključno sa 2014. godinom i da se nakon tog perioda nastavi sa trošenjem novca po tim novouspostavljenim pravilima.

Inflacija raste, plate ne mrdaju

Sporazumom je predviđeno i da se zarade zaposlenih kroz pregovore smanjuju, ukoliko realni rast bruto domaćeg proizvoda bude ispod dva odsto, ili se ostvari deficit od dva ili više odsto da se povećavaju, ukoliko realni rast pređe 3,5 odsto kao i u slučaju ako budžet bude u ravnoteži, a inflacija pređe dva odsto.

Godišnja inflacija je, prema dosadašnjim prognozama, duplo veća. Sporazum predviđa i da se pregovara ako dođe do značajne promjene finansijske situacije.

Iz Koordinacionog odbora za praćenje realizacije Sporazuma, kojim predsjedava pomoćnica ministra rada Vesna Simović, saopšteno je “Vijestima” da do sada nije dobijen zahtjev ni od Vlade ni od sindikata za pokretanje pregovora za povećanje ili smanjenje zarada, iako je budžet nestabilan i inflacija veća nego što je pretpostavljeno Sporazumom.

Pavićević je rekao da su, na uporno insistiranje USS, visoke zarade obuzdane

Jedna od potpisnica Sporazuma, Unija slobodnih sindikata (USS), nije zadovoljna jer, kako je kazao predstavnik USS za praćenje realizacije Sporazuma dr Vladimir Pavićević oni su očekivali da će već sad biti vidljivi rezultati.

“Ova godina je planirana za isplatu otpremnina zaposlenima, koji se finansiraju iz budžeta, koji su za sporazumni raskid ugovora o radu, ali mi još ne znamo o kojem broju je riječ, koliko novca će biti potrebno za te namjene ni kada će on početi da se isplaćuje.

Sljedeća 2013. godina je po Sporazumu planirana za određivanje tehnoloških viškova i sada ćemo doći u situaciju da se te dvije grupe zaposlenih poklapaju”, rekao je Pavićević “Vijestima”.

Bez dodatnog smanjenja troškova

On je istakao da je i Koordinacioni odbor tek u avgustu počeo da radi i da su se dva puta sastali, da komisije na nivou ministarstava i institucija još ne funkcionišu intenzitetom kojim se očekivalo, te da se ne zna ni šta su uradile i do kojih su zaključaka došle one koje su nešto i obavile.

“Znamo samo da su zaposleni iz zdravstva, prosvjete i državne uprave zainteresovani za sporazumni raskid radnog odnosa. Vlada je izgubila 10 mjeseci, nije radila ništa, a već smo mogli da imamo uštede”, kazao je Pavićević.

Ona je dodala da postoje limiti koje Sporazum predviđa i da ministarstva i institucije moraju prepoznati koliko im je zaposlenih potrebno i da u skladu sa tim nude raskid radnog odnosa

Prema njegovim riječima, još se ne zna ni šta je uradila Komisija koja je u nadležnosti Ministarstva finansija, a koja je zadužena za nalaženje načina za smanjenje troškova i ostvarivanje uštede. Pavićević je kazao da tim koji je Sporazumom određen za praćenje efekata poreske politike tek treba da počne da radi.

„Taj tim bi trebalo da ima uvid u to kako se i u kolikoj mjeri plaćaju porezi jer USS smatra da je to boljka crnogorskog poreskog sistema. Kontrolom uplate poreza i uvođenjem reda u taj segment možemo doći do značajnog novca”, naglasio je Pavićević.

Otpremnine bi 13 zaposlenih ZIKS-a

I Simović je potvrdila „Vijestima” da Koordinacioni odbor ne zna šta su do sada uradili timovi koji su formirani na nivou ministarstva.

„Na Koordinacionom odboru je zaključeno da treba utvrditi dinamiku na koji način će se ljudi prijavljivati, kako će se vršiti isplata sredstava i u kojim rokovima. Dogovorili smo se da uputimo cirkularno pismo svim ministarstvima koja će to dalje proslijediti ustanovama i institucijama da oni pozovu zainteresovane da se prijave za sporazumni raskid radnog odnosa i 15. decembra ćemo znati ko želi da ode”, kazala je Simovićeva.

Ona je dodala da postoje limiti koje Sporazum predviđa i da ministarstva i institucije moraju prepoznati koliko im je zaposlenih potrebno i da u skladu sa tim nude raskid radnog odnosa. Simović smatra da ima još dovoljno vremena da se Sporazum realizuje, a istakla je da je već 13 zaposlenih u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) podnijelo zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa.

Nijedna dobrovoljna otpremnina, a već 2013. određuju višak

Unija slobodnih sindikata je, tvrdi Pavićević, zahtijevala da komisije ubrzaju rad i tražila sastanak u Ministarstvu finansija kako bi se dogovorili o rokovima koji su im potrebni za prikupljenje novca za otpremnine.

„Tražimo da se odredi ko može da dobije otpremnine i koja će biti dinamika isplaćivanja jer ne prihvatamo da se ovako gubi vrijeme. Već sljedeće godine treba da se određuju tehnološki viškovi, a ove godine nijesmo isplatili nijednu otpremninu”, rekao je Pavićević, ističući da je vrijeme da se „konačno trošenje novca iz budžeta učini transparentnim”.

On smatra i da su dvije godine dovoljan rok da se napravi dobar osnov, da se otvori sistem i uvede red u oblast zapošljavanja.

Nema prostora da štede kroz smanjenje zarada

Simović smatra da iz budžeta inače nijesu isplaćivale zarade veće od 1.100 eura, tako da u tom dijelu Sporazuma ne vidi prostor za uštedu, ali nema konkretnu informaciju.

„Ne znam ko je to ko radi u bilo kojem ministarstvu i ima toliku platu jer prema Zakonu o zaradama državnih službenika i namještenika jasno je kako stoje stvari. Recimo, prosječna zarada nekog pomoćnika je malo iznad 600 eura, onima koji imaju više godina radnog staža može da bude do 750 eura. Mislim da tu nema prostora za uštedu kojoj su se nadali”, rekla je Simovićeva.

Pavićević je rekao da su, na uporno insistiranje USS, visoke zarade obuzdane.

„Nemamo informaciju koliko je novca ušteđeno na taj način, ali znamo da je uveden neki red. U pitanju su bila primanja nekih ministara, poslanika, ljekara, sudija, tužilaca. To su bile enormne zarade. Detalje ne znamo jer ni ta komisija nije odavno zasjedala, ali smo informisani da su se uozbiljili kada je u pitanju raspodjela novca iz budžeta po tom osnovu”, ocijenio je Pavićević.

Galerija