Teško je postati svjedok saradnik

U program zaštite svjedoka i ubuduće moći da uđu samo oni koji svjedoče u procesima kada se dokazuje neko krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora od najmanje 10 godina.

Iako eksperti Savjeta Evrope smatraju tu odredbu pretjeranom i traže da se ona odnosi na krivična djela za koja se može izreći zatvorska kazna od pet godina, pa naviše, crnogorske vlasti, kako piše u Analizi primjene Zakona o zaštiti svjedoka, ne razmišljaju da je promijene.

U tekstu se ne objašnjava zašto je ta preporuka neprihvatljiva, ali piše da su u Vladi, nakon detaljnog proučavanja, ostali pri aktuelnom rješenju.

“Postojeće odredbe zakona se smatraju pretjeranim i sprečavaju primjenu programa zaštite svjedoka za krivična djela za koja je propisana kazna od 6, 7, 8 ili čak 9 godina. U skladu sa najboljim evropskim standardima i praksama u regionu, teška djela se smatraju ona za koja je propisana zatvorska kazna od četiri ili više godina. Iz razloga činjenice da neka teška krivična djela mogu biti kažnjiva kaznom i manjom od 10 godina, i sa ciljem harmonizacija u čitavom regionu, predlaže se da se zamijeni postojeća odredba od 10 ili više godina, sa '5 ili više godina'”, piše u preporukama SE.

Zaštita svjedoka kao specijalni vid borbe protiv organizovanog kriminala i terorizma u pravnom sistemu Crne Gore uvedena je donošenjem Zakona o zaštiti svjedoka 2004. godine, a Jedinica za zaštitu svjedoka osnovana je 2005.

Kako do svjedoka saradnika?

Svjedoku se zaštita, prema Zakonu, pruža kad postoji osnovana bojazan da bi davanjem iskaza u cilju dokazivanja krivičnog djela, bio izložen stvarnoj i ozbiljnoj opasnosti po život, zdravlje, fizički integritet, slobodu ili imovinu većeg obima, a druge mjere zaštite nisu dovoljne.

Program zaštite primjenjuje se samo onda ako bez iskaza svjedoka ne može biti dokazano krivično djelo ili bi njegovo dokazivanje na drugi način bilo otežano.

Odluku o primjeni, prekidu, prestanku ili produženju primjene Programa zaštite donosi Komisija za primjenu Programa zaštite svjedoka, koju čine sudija Vrhovnog suda, zamjenik vrhovnog državnog tužioca i rukovodilac jedinice Uprave policije za zaštitu svjedoka.

Jedinica za zaštitu određena je kao specijalizovana organizaciona jedinica ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove koja sprovodi hitne mjere, primjenjuje Program zaštite i odgovorna je za njegovu primjenu, a obavlja i druge poslove. Ona obezbjeđuje zaštićenom licu potrebnu ekonomsku, psihološku, socijalnu i pravnu pomoć.

Komisija za zaštitu svjedoka van suda do sada je imala u radu dva slučaja. Tokom rada na tim slučajevima, kako piše u tekstu, nije bilo nikakvih problema u primjeni Zakona o zaštiti svjedoka.

Pet preporuka neprihvatljivo

Od ukupno 13, vlastima u Crnoj Gori neprihvatljivo je čak pet preporuka.

Sljedeća se odnosi na procjenu psihološkog i fizičkog stanja osobe koja se predlaže da bude primljena u Program zaštite.

“U cilju procjene da je osoba mentalno i fizički spremna za prijem u program zaštite, Jedinica ce uraditi psihološki i fizički pregled prije donošenja odluke. Ta procjena će se uzeti na razmatranje na Komisiji, tokom odlučivanja o uključenju osobe u program zaštite svjedoka”, piše u preporuci, koja je nakon “detaljnog proučavanja” odbijena.

Neprihvatljiv je, kako piše u tekstu, i predlog eksperata SE da o mjerama kojima se obezbjeđuje zaštita svjedoka (fizička zaštita ličnosti i imovine, premještanje i prikrivanje identiteta i podataka o vlasništvu) samostalno odlučuje Jedinica za zaštitu, a ne Komisija za primjenu Programa zaštite svjedoka, kako piše u crnogorskom Zakonu.

Pravnici SE navode da je, jednom kada je Komisija odlučila o prijemu lica u Program zaštite, Jedinica za zaštitu kompetentna da odluči o konkretnim mjerama zaštite, koje će se primijeniti u svakom trenutku.

“Jedinica je specijalizovano tijelo koje procjenjuje rizike i date uslove, i u potpunosti će uživati fleksibilnost da odluči koje mjere zaštite su pogodnije, u zavisnosti od okolnosti... Jedinica je institucija koja je nadležna za sprovođenje mjera i treba da bude kompetentno tijelo da odluči koja vrsta mjera zaštite treba da bude adekvatna, u skladu sa okolnostima i procjenom rizika, sprovedenom od strane istražitelja. Nadalje, mjere zaštite su tajne i treba da budu čuvane unutar Jedinice za zaštitu”, piše u preporuci SE.

Komisija za zaštitu svjedoka van suda do sada je imala u radu dva slučaja. Piše da nije bilo nikakvih problema u primjeni Zakona o zaštiti svjedoka

Bez specijalnih uslova u zatvoru

Vlastima nije po volji ni preporuka SE, koja se tiče eventualnih specijalnih uslova koje može imati svjedok saradnik tokom služenja zatvorske kazne. "Svjedok saradnik koji je primljen u Program zaštite, koji se nalazi na služenju zatvorske kazne, može uživati specijalne prerogative i uslove u zatvoru, u skladu sa zakonom", piše u preporuci SE, koju vlasti neće tretirati. U obrazloženju eksperata SE, navodi se da, iz razloga značaja koji svjedok saradnik može imati u borbi protiv teških krivičnih djela, specijalni programi zaštite koji se primjenjuju na svjedoka saradnika koji se nalazi na služenju zatvorske kazne, mogu takođe obuhvatati specifične uslove: “Kao što su, specijalni zatvorski režim, bezbjednosne provjere zaposlenih ili ograničen pristup drugim zatvorenicima”.

Hitne mjere jedino ako je život ugrožen

Odluku o primjeni Programa zaštite, donosi Komisija na zahtjev vrhovnog državnog tužioca, s tim što vrhovnom državnom tužiocu inicijativu za podnošenje zahtjeva za primjenu Programa mogu podnijeti: svjedok, nadležni državni tužilac, sudija koji postupa u predmetu, direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i rukovodilac Uprave kriminalističke policije. Postupak za primjenu hitnih mjera se pokreće ako vrhovni državni tužilac ocijeni da život, zdravlje ili fizički integritet, sloboda ili imovina većeg obima svjedoka, odnosno njemu bliskog lica mogu biti odmah izloženi stvarnoj i ozbiljnoj opasnosti koja ne može biti otklonjena odgovarajućim mjerama zaštite koju policija pruža građanima. Odluku o primjeni i vrsti hitnih mjera donosi rukovodilac Jedinice za zaštitu u roku od 24 sata od prijema obavještenja vrhovnog državnog tužioca. Ukoliko se donese odluka o primjeni i vrsti hitnih mjera rukovodilac Jedinice za zaštitu zatražiće od svjedoka, odnosno njemu bliskog lica da popuni Upitnik sa neophodnim podacima i da se podvrgne ljekarskom pregledu. Rukovodilac Jedinice potom dostavlja primjerak Upitnika, izvještaj ljekara i mišljenje o primjeni Programa zaštite Komisiji.

( Danilo Mihailović )