Oresund: Pola most, pola tunel

Most koji spaja Kopenhagen i Malmo jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata u Evropi

785 pregleda6 komentar(a)
31.07.2012. 11:12h

Putna infrastruktura je od ključne važnosti za brz transport ljudi i robe, a koliko je važna shvatimo kada sa naših sporih i rizičnih magistrala izađemo na autoput u nekoj od okolnih zemalja.

Pošto su sve prilike da ćemo san o autoputu još neko vrijeme da sanjamo, na našem nedavnom putovanju u Dansku, sjetili smo se sada već zaboravljenih najava o izgradnji mosta u Bokokotorskom zalivu, koji bi znatno olakšao put Jadranskom magistralom od Budve ka Herceg Novom.

Ono što nas je podsjetilo na ovaj projekat koji je za sada negdje arhiviran je prelazak preko veličanstvenog mosta kojim su razvijeni Evropljani spojili dvije države, dvije različite kulture i dvije kopnene mase – Oresund most na evropskom putu E20, koji spaja skandinavsku putnu mrežu sa onom u Centralnoj i Zapadnoj Evropi.

Nije nikakvo čudo ako nijeste čuli za most Oresund, jer je on relativno nov. Danska i Švedska su postigli dogovor o njegovoj izgradnji 1991, izgradnja je počela 1995, a most su za saobraćaj svečano otvorili kraljica Margret II i kralj Karl XVI Gustaf 1. jula 2000.

Urednik dodatka "Auto” Saša Marković na Oresund mostu

Most Oresund je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Evropi, dug je 16,4 kilometra, na njemu postoje četiri saobraćajne trake, po dvije u jednom smjeru, i dva kolosijeka za vozove. Ono što je najinteresantnije je da je čitava konstrukcija sastavljena od mosta, tunela i vještačkog ostrva koje je bilo neophodno da bi se oni povezali.

Zanimljivo je da se tunel sastoji od ukupno pet manjih tunela, od kojih su dva namijenjena za prugu, dva za autoput i jedan za hitne situacije, A ukupna širina iznosi 38,8 metara
Most povezuje gradska područja grada Malmo u Švedskoj i Kopenhagena u Danskoj, a preko njega godišnje pređe šest miliona vozila, mada zvaničnici ove dvije zemlje tvrde da su brojke još veće. To nije iznenađenje jer stanovnici ovih dviju zemalja Evropske unije koriste most svakodnevno.

Mada nema zvaničnih pasoških kontrola, vlasti obje zemlje ponekad vrše provjere, ali to se događa samo par puta godišnje. Granica se nalazi na samom mostu, na 5,3 kilometra od švedske obale, ali zahvaljujući Šengen sporazumu, cirkuliše se slobodno.

Oresund most se sastoji od tri dijela: mosta, koji je dug 7,8 kilometara, tunela, dugog 4,1 km i vještačkog ostrva zvanog Peberholm koji na to dodaje još četiri kilometra. Tunel se nalazi na danskoj strani granice, dok vještačko ostrvo obezbjeđuje prelaz iz tunela na most i obrnuto.

Most je pozicioniran u Flintranan navigacionom kanalu i ima najviši pilon na svijetu (490 metara). On je napravljen od čelika i betona i ima dva nivoa, jedan za saobraćaj automobila, a drugi za prugu. Osim toga, struktura koja drži most se uklapa u morski ekosistem, pa podvodni svijet uopšte nije narušen.

Procjenjuje se da sam most teži 82.000 tona, a drže ga betonski elementi montirani na svakih 140 metara. Sa druge strane, tunel se sastoji od 20 odvojenih betonskih segmenata, svaki te žak po 55.000 tona. Zanimljivo je da se tunel sastoji od ukupno pet manjih tunela, od kojih su dva namijenjena za prugu, dva za autoput i jedan za hitne situacije, A ukupna širina iznosi 38,8 metara.

Na kraju, ostrvo Peberholm je dugo četiri i široko pola kilometra, a napravljeno je od kamenja i šuta koji je preostao od gradnje mosta i tunela. Prema različitim izvorima, za ovo je bilo potrebno oko 1,6 miliona kubika kamena i 7,5 miliona kubika pijeska.

Prelazak mosta je vrlo skupo iskustvo. Ako ga koristite samo u jednom smjeru, treba da platite 43 eura za vozilo kraće od 6 metara, dok karta za motocikl košta 23 eura. Autobusi dugi preko 9 metara plaćaju čak 206 eura za prelazak!

Oni koji često prelaze imaju mogućnost kupovine karti po posebnim cijenama, a vikendom je cijena karte nešto manja. Mada su protivnici ovog projekta koji su opstruirali njegov početak realizacije tokom 1990-ih godina baratali argumentima da će on donijeti veliko zagađenje u regionu, Oresund most je postao zapanjujući saobraćajni fenomen koji ne samo što povezuje dvije zemlje, već je postao simbol povezivanja ljudi.

Upravo on je sjajan pokazatelj koliko automobilski svijet doprinosi čovječanstvu.

Investicija od 4,5 milijardi eura

Oresund most je koštao mnogo, i to je jedan od razloga što je dugo vremena njegova izgradnja bila pod znakom pitanja. Troškovi izgradnje tunela su bili procijenjeni na 3,98 milijardi danskih kruna (681 milion dolara), vještačkog ostrva 1,4 milijarde DKK (239 miliona dolara), a najskuplji dio projekta je trebalo da bude sam most, koji je procijenjen na 6,3 milijarde DKK (milijardu dolara).

Ipak, ovo su bili samo početni troškovi. Na kraju Oresund most i pripadajuće strukture su stajali rekordnih 30 milijardi danskih kruna ili oko 5,7 milijardi dolara, što je u to vrijeme bilo oko 4,5 milijardi eura!

To ne bi trebalo da bude problem, jer su dvije vlade procijenile da će se uloženi novac vratiti do 2035. godine. Ono što smo vidjeli na samom mostu bi trebalo da bude ohrabrujuće za Dansku i Norvešku. Dok su nakon 1. jula 2000. samo rijetki vozači koristili most, najviše zbog vrlo skupih karata, danas je Oresund vrlo prometan.

Godišnje preko njega pređe 25 miliona putnika.

Galerija