stav

Monetarna vlast

Kamatna stopa obezbjeđuje ravnotežu u ponudi i tražnji novčanih sredstava. A ako je to i ravnotežna cijena CBCG bi uzrok visokih bankarskih kamata trebalo da traži u nerazvijenosti svog finansijskog tržišta, a ne u gramzivosti i neodgovornom odnosu u poslovanju banaka

1 komentar(a)
12.07.2012. 12:58h

“Veoma je dobro što naši građani ne razumiju monetarni i bankarski sistem. Kada bi ga razumjeli, cijenim da bi revolucija počela već sjutra ujutro”. (Henri Ford)

Ove riječi poznatog svjetskog magnata industrije automobila su navodno izgovorene u tadašnjem kontekstu pokretanja novih investicija van SAD i u okviru najpovoljnijeg poslovnog ambijenta koji može da zamisli jedan investitor. Suvišno je istaći da kapital i revolucija ne idu zajedno.

Ko ima vremena, motiva (i potrebnog fundusa znanja o monetarnom i bankarskom sistemu) da se bavi aktivnostima monetarne vlasti u Crnoj Gori, morao je da primijeti čudne i neuobičajene prijetnje guvernera Centralne banke Crne Gore. Slijedi parafraza: ako banke uskoro ne smanje neopravdano visoke kamatne stope, Centralna banka će im propisati limite koji će biti obavezujući u njihovome poslovanju sa klijentima!

Domicilna kamatna stopa, koju određuje monetarna vlast svake države pa i crnogorske, izračunava se na bazi pozamašnog broja faktora pri čemu se najviše vrednuje stanje monetarnog sistema države. Onog istog kojeg “građani ne razumiju”. Ova je kamata “polazna osnova” za formiranje bankarskih kamata na kredite i depozite, ali samo u jednom, fiksnom dijelu. Varijabilni, promjenjivi dio, u rasponu od domicilne do komercijalne kamate, je u “nadležnosti” banaka. Baš taj dio formira još pozamašniji broj faktora koji pripadaju faktorima rizika i neizvjesnosti predviđanja budućih događaja na finansijskom tržištu.

Najkraće rečeno: kamatna stopa izjednačava sadašnju i buduću vrijednost novca.

Malo šire: ona je cijena ustupljenih sredstava, ali i cijena upotrebe tih sredstava.

Najšire: kamatna stopa obezbjeđuje ravnotežu u ponudi i tražnji novčanih sredstava. A ako je to i ravnotežna cijena CBCG bi uzrok visokih bankarskih kamata trebalo da traži u nerazvijenosti svog finansijskog tržišta, a ne u gramzivosti i neodgovornom odnosu u poslovanju banaka.

Nijesu samo kamate jedini prihodi banaka. Naime, bankarski prihodi proizilaze kako iz kamatnih tako i iz nekamatnih prihoda koji čine razne provizije, naknade, usluge i nove finansijske tvorevine – finansijski derivati. Uobičajeni odnos ova dva agregata se u vodećim bankama (razvijene) Evropi kreće 60:40%. U Crnoj Gori nekamatni prihodi banaka jedva da dostižu 5 procenata! Po ekonomskoj logici, da je taj postotak veći, banke ne bi formirale ovako visoke kamatne stope na koje prijeteći ukazuje guverner.

Centralna banka po definiciji vrši i emisionu funkciju tako što emituje gotov novac. Kako ga ona, kao i većina zemalja u EU zoni ne emituje, tako je upitna i njena regulativna uloga i guvernerov prijeteći prst. Prije će biti da monetarna vlast ima neke svoje i drugačije kalkulacije pa u Crnoj Gori trenira strogoću po onoj narodnoj: strašim te kožom od vuka!