Novi slučaj trovanja pasa lutalica, problem neko rješava "efikasno"

Nikšićani su 14. juna ispred Dvorca kralja Nikole mogli da prisustvuju posljednjim trenucima života psa koji je završio na nehuman način. Njegova jedina "krivica2 bila je ta što nije imao dom ili vlasnika, pa je nekome zasmetao.

"Pas je ležao nasred ulice. Jedna djevojčica je prišla da ga mazi, ali je čovjek koji je tuda prolazio opomenuo da se odmakne, jer je pas otrovan. Bio je još živ, ali način na koji je ispuštao dušu bio je vrlo potresan ne samo za tu djevojčicu, već i za sve prolaznike", kazao je Nikšićanin Vladimir Ostojić, koji je redakciji "Vijesti" donio fotografije psa koji umire.

Sredinom maja u kvartu iza bolnice otrovano je nekoliko pasa lutalica. To isto se dogodilo i u januaru i februaru, kada su na više lokacija u gradu pronađeni otrovani psi.

Vladimir, kao i većina Nikšićana, smatraju da za takvu situaciju odgovornost snosi lokalna vlast koja nikako da realizuje priču izgradnje azila koja je pokrenuta prije nekoliko godina i koja je još uvijek samo mrtvo slovo na papiru.

"Iz dana u dan to se ponavlja, a za to niko ne odgovara i niko neće biti kažnjen. Lično za to krivim opštinsku vlast i gradonačelnika koji je bio dužan da izgradi azil. Smatram da postoji organizovana ekipa koja truje pse, a koju je organizovala Opština kako bi se riješila ’problema’ lutalica", ogročen je Ostojić.

Jelena Ivanović iz "Društva za zaštitu životinja" smatra da je lokalna vlast "svojim nečinjenjem" doprinijela da broj otrovanih pasa lutalica iz dana u dan bude sve veći

Ono što posebno Nikšićane zabrinjava je da sa otrovom mogu doći u kontakt djeca i da ne treba čekati da se nešto takvo desi, pa da problem počne rješavati.

"Ne treba čekati da od tog otrova strada dijete. Dovoljno što je jedan život izgubljen, bez obzira da li je ljudski ili životinjski. Mislim da bi konačno neko trebalo da reaguje", kazao je Ostojić.

Svjestan je, kako je rekao, da odgovornost snose i vlasnici pasa i mačaka koji su nakon određenog vremena riješili da se „oslobode trenutno zanimljivih igračaka“, ali to će se i dalje dešavati ukoliko se ne primijeni kaznena politika.

"Mislim da je svijest ovoga naroda ispod svakog nivoa. Poremećene su vrijednosti i više ništa nije kao što je bilo", razočaran je Ostojić.

I Jelena Ivanović iz "Društva za zaštitu životinja" smatra da je lokalna vlast "svojim nečinjenjem" doprinijela da broj otrovanih pasa lutalica iz dana u dan bude sve veći. Stalno dolazi do "obračuna" sa životinjama od građana kojima psi lutalice smetaju i koji smatraju da je najjednostavnije i najlakše rješenje "kupiti otrov i riješiti se problema".

Nije sigurna, kako je rekla, da će priča oko azila ikada zaživjeti.

"Smatramo da bi novac koji Opština svake godine plati na ime odštete ljudima koje su ujeli psi lutalice mogao biti upotrijebljen za izgradnju azila. Ako Opština nema novca za azil, neka naplaćuje kazne nesavjesnim ljudima kako bi savjesni mogli da žive mirno – i oni koji vole i oni koji ne vole životinje“, zaključila je Ivanović.

Ništa konkretno o azilu

Potpredsjednik Opštine Momčilo Mićunović kazao je da priča oko azila godinama postoji, ali da još ništa nije konkretizovano.

"Opština ne zna ko te pse truje, iako to na nas svaljuju. Poslije svega ovoga sazrio je momenat da se ta priča ponovo pokrene. Pitanje traženja lokacije za azil je i dalje otvoreno i nadam se da ćemo naći odgovarajuće mjesto", kazao je Mićunović.

Advokat Milan Vojinović u toku 2011. i dijelom ove godine imao je preko 20 klijenata koji su zatražili pomoć suda zbog ujeda pasa lutalica.

"Klijenti su dobijali novčani iznos od 600 do 1.500 eura. Samo nekoliko njih nije dobilo odštetu, jer nijesu imali potrebnu dokumentaciju", kazao je Vojinović.

Prema Krivičnom zakonu Crne Gore kazna za ubistvo životinje je do godinu zatvora.

Galerija

( Svetlana Mandić )