Stiglic: Kapitalizam koristi samo uskom krugu ljudi
"Povjerenje u kapitalizam koje se temelji na finansijskim tržištima se rasulo", rekao je američki ekonomista i nobelovac Džozef Stiglic
"Političari su se fokusirali na to kako da južnu Evropu natjeraju na štednju i reforme. Ali, demokratija podnosi samo ograničenu mjeru rezova i to je premalo za uspjeh", rekao je u intervjuu za slovenački list Mladina američki ekonomista Džozef Stiglic (Joseph Stiglitz), predavač na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku.
"Svjetskoj ekonomiji prijeti čitav niz opasnosti. Najviše me brine Evropa, kojoj u kratkom periodu prijeti druga recesija. Idućih nekoliko godina biće zaista teške", predviđa Stiglitc i upozorava da će se okolnosti zbog mjera štednje dodatno pogoršati.
Ugledni ekonomista je dodao da ne vidi svijetlo na izlazu iz tunela. Bijes i nezadovoljstvo u državama pogođenim krizom nastavljaju da rastu.
"Zbog privrednog nazadovanja prihodi od poreza su manji od planiranih, a socijalna davanja rastu. Posljedica svega je da nije moguće uštedjeti koliko se planira", smatra Stiglitc i dodaje da briselski metod pojačane štednje neće uroditi plodom jer na svijetu ne postoji primjer da se bolesna država oporavila smanjivanjem plata, penzija i socijalnih transfera.
"Mogućnost da se teškoće riješe s dodatnom štednjom su skoro nikakve", tvrdi Stiglitc, bivši glavni ekonomista Svjetske banke.
Države bi, po njegovu mišljenju, morale da povećaju, a ne da smanjuju potrošnju.
U SAD-u su se sumnje pojavile već prije krize, jer tamo razlike između bogatih i siromašnih već dugo rastu. Prosječni prihodi radnika danas su niži nego 1968. godine."Budžetski deficit ne raste ako se povećaju porezi. U tom slučaju privreda uloženi novac višestruko oplodi. Mislim na uvođenje poreza na finansijske transakcije o kojem razmišljaju u Njemačkoj i nekim drugim državama. Osim toga, Evropska investiciona banka bi lako odobrila više zajmova malim i srednjim preduzećima, ali mnoge banke "zatvaraju slavinu".
Stiglitc smatra da je prilikom uvođenja eura prevladalo uvjerenje da je za njegov opstanak dovoljna finansijska disciplina, iako "nije tako". Prije krize Španija i Irska imale su budžetski višak, a zaduženost obije države bila je niska. "Nedostaje oruđe kojim bi se nosili s krizom", kaže Stiglitc.
"Povjerenje u kapitalizam, koje se temelji na finansijskim tržištima, se rasulo. Finansijska kriza dokazala je da taj model ne djeluje. U SAD-u su se sumnje pojavile već prije krize, jer tamo razlike između bogatih i siromašnih već dugo rastu. Prosječni prihodi radnika danas su niži nego 1968. godine. To nije prihvatljivo i dopušta samo jedan zaključak: kapitalizam koristi samo uskom krugu ljudi", rekao je Stiglitc za slovenačku Mladinu.
( Vijesti online )